Univerzitet u Sarajevu je postao dio Evropske univerzitetske inicijative pod nazivom EUPeace (European University for Peace, Justice, and Inclusive Societies). EUPeace alijansa/mreža je posebno fokusirana na povećanju efekata internacionalizacije pod prefiksom njegovanja mirnog, pravednog i inkluzivnog evropskog društva, na različitim nivoima. Na ovaj način, naš univerzitet nastavlja dugogodišnju tradiciju međuuniverzitetske saradnje za razvoj kulture dijaloga i promocije mira. EUPeace alijansu čini devet evropskih univerziteta.
Centru za ljudska prava UNSA pripala je čast da koordinira napore UNSA zajednice na Radnom paketu 7 “Društveni diajlog”. WP7 razvija EUPeace Living Peace Lab Flagship Action kao platformu za angažman građanske zajednice putem kampusa, regionalne i međunarodne suradnje koja okuplja različite sudionike uključujući civilno društvo, kreatore politika, nevladine organizacije ili tvrtke. Living Lab će biti posebno dizajniran za poticanje društvenog dijaloga i inovacija oko tema mira, pravde i uključivosti. Living Peace Lab bit će središte suradnje za stvaranje fizičkih i virtualnih prostora u kojima se zainteresirane strane mogu sastati i pronaći podršku za razvoj zajedničkih timova i uključivanje između akademske zajednice i društva. To će dovesti do kontinuirane razmjene mišljenja i ideja između visokoškolskih ustanova i društva, što pridonosi snažnom političkom i inovacijskom utjecaju EUPeace alijanse.
Centar za ljudska prava također učestvuje u radu Radnog paketa 6 “Research Hub” u okviru projekta uspotavljanja opservatorije mjesta prisjećanja u euro-mediteranskoj regiji (“Creating an observatory of places of memory in the Euro-Mediterranean area”). Projekt ima za cilj stvoriti Opservatorij mjesta prisjećanja (uključujući inventar, tipologiju, specifičnosti održavanja i evolucije uz razmjenu dobrih praksi). Osnivanje Opservatorija ne bi pomoglo samo doktorandima iz relevantnih naučnih disciplina u njihovom radu, već bi predstavljalo opipljiv i značajan doprinos društvenom dijalogu i potrazi za pomirenjem u postkonfliktnim društvima.
Članom II Ustava Bosne i Hercegovine svim licima na teritoriji BiH garantovano je, između ostalog, i pravo na obrazovanje.Sustav visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini u normativnom smislu je fragmentiran i složen. Ustavne nadležnosti u području visokog obrazovanja koncentrirane su na kantonalnom nivou na području Federacije BiH, entitetskom nivou na području Republike Srpske, te nivou Brčko distrikta BiH. Nadležnost Bosne i Hercegovine ogleda se u provođenju Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i poslovima koordinacije u domenu razvoja visokog obrazovanja. Jedan od preduvjeta za jasnije definiranje i pozicioniranje visokog obrazovanja na području cijele Bosne i Hercegovine jesu promjene u okviru normativnog sustava, koje bi trebale doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva u oblasti visokog obrazovanja izraženih u Deklaraciji europskih ministara visokog obrazovanja iz Bologne (1999).
Konstantno su prisutne reforme, što uveliko ugrožava cjelokupan sustav. Reforme se u pravilu provode nepromišljeno i bez jasno definiranih ciljeva. U svakom od reformskih procesa zakonodavcima je potrebno iznova objašnjavati zašto je neophodno učuvati autonomiju univerziteta. Autonomija, sa stubovima na kojima počiva visoko obrazovanje ne smije bivati dovedena u pitanje. Akademska autonomija, akademska samouprava i akademske slobode su stubovi slobodnog univerziteta. Sva akademska pitanja, uključujući i valorizaciju akademskog rada moraju ostati pitanja isključive nadležnosti vertikalne unutaruniverzitetske hijerarhije. Prirodno je da su osnivači, kroz čije djelovanje se osigurava financiranje univerziteta zainteresirani za mnoga pitanja njegova funkcioniranja. Ipak, odnosi moraju biti partnerski, a ne hijerarhijski, kako se ne bi dovela u pitanje opstojnost naznačenih akademskih stubova. Zahtjevi u vezi s kontrolom protoka novca su opravdani, no zadiranje u akademska pitanja, kroz tijela javne vlasti ili kvazi autonomna tijela koja posreduju između javne vlasti i univerziteta vode potencijalnoj politizaciji i urušavanju sustava. Pod izgovorom kontrole transparetnosti i poštivanja propisa, tijela javne vlasti izriču sankcije visokoškolskim ustanovama samo s ciljem pokazivanja nadmoći, što je besmisleno ukoliko se ima u vidu koja je uloga univerziteta. U reformskim procesima prepoučeno je primjenjvati modele komparativnog prava i tzv. pravnih transplanta (legal transplants). Ipak, u tom procesu bitno je kao modele za usporedbu uzimati tranzicijske zemlje, odnosno zemlje sa sličnim stupnjem društvenog razvoja, odnosno one modele zemalja koje su pokazale najveći iskorak u priključenju Europskom prostoru visokog obrazovanja.
Glavni cilj projekta je izdavanje tematskog zbornika radova u kojem bi problematika autonomije visokoškolskih institucija u Bosni i Hercegovini bila obrađena iz ugla svih relevantnih naučnih disciplina: pravnog, sociološkog, i historijskog. Da projekat ne bi ostao sveden na puku akademsku vježbu, zbornik bi sadržavao i konkretne savjete za otklanjanje identifikovanih nedostataka, uz poseban osvrt na moguće povrede prava na obrazovanje koje su nastale kao rezultat povrede autonomije univerziteta. Sa istim ciljem u vidu je planirano da se rezultati istraživanja učine što dostupnijim javnosti putem različitih oblika diseminacije (prezentacije, web stranice UNSA i njenih organizacionih i podorganizacionih jedinica, itd.). Ovim bi zbornik postao koristan i kreatorima javnih politika na svim relevantnim nivoima.
Univerzitetski gender resursni centar (UNIGeRC) je uspostavljen na Univerzitetu u Sarajevu, pri Centru za ljudska prava, kao tijelo za koordinaciju aktivnosti u oblastima rodne ravnopravnosi i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije u visokoškolskim ustanovama kako bi se unaprijedila kvaliteta rada i osigurao integriteta visokom obrazovanju.
Osnovni cilj UNIGeRC-a je da kroz široku integraciju rodne ravnopravnosti u sistem visokog obrazovanja, fakultete učini sigurnim mjestom za nastavno osoblje, studente, studentice i sve druge koji su na bilo koji način dio ove zajednice. UNIGeRC je, također, nastao i sa ciljem da nastavnom osoblju fakulteta, studentima, studenticama kao i zaposlenima u administraciji pruži savremena znanja o brojnim oblastima u kojima je neophodno poznavanje koncepta rod kako bi se unaprijedilo njihovo znanje i odgovorno djelovanje u svom kruženju. Dijelimo uvjerenje da interdisciplinarnost znanja o rodnoj ravnopravnosti, koje će UNIGeRC kroz obrazovne programe pružati, kroz istraživački rad razvijati, a kroz bogatu biblioteku prenostiti, može prevenirati rodno zanovano nasilje i diskriminaciju na visokoškolskim ustanovama, i posljedično je smanjiti i u društvu generalno.
UNIGeRC je nastao u sklopu projekta „Uvođenje rodno osviještenih politika u visoko obrazovanje“ (UNIGEM) koji predstavlja stratešku opredijeljenost univerziteta da uvođenjem rodne perspektive osiguraju rodnu ravnopravnost i siguran ambijent za nastavno i administrativno osoblje, studente i studentice na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i regiji. Projekat finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Irske, a njegovu implementaciju izvodi TPO fondacija kroz regionalnu saradnju sa 18 univerziteta/sveučilišta iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore:
