Riječima dobrodošlice, ovaj događaj su svečano otvorili g. Denis Hadžović, predsjednik #CSSBiH, g. Alessandro De Giacomo, politički službenik i fokalna tačka pri Delegaciji Evropske Unije u Bosni i Hercegovini i prof. dr. Armin Kržalić, voditelj master studija Međunarodna i regionalna sigurnost u okviru Centra za interdisciplinarne studije #CIS.

Nj. E. g. Krisztián Pósa je sa učesnicima razgovarao položaju žena u institucijama vlasti i sektoru sigurnosti u Mađarskoj te o mađarskim predsjedavanjem Vijećem EU, podršci integraciji Zapadnog Balkana i o odnosima #BiH i Mađarske.

Razgovor je moderirao g. Benjamin Plevljak, generalni sekretar #CSSBiH, koji je učesnike upoznao sa UN Rezolucijom 1325.

The post Doručak sa ambasadorima – #GESOSSBiH „Žene i sigurnost? Prirodno, skroz!” appeared first on HRC.

U okviru projekta UNIGEM (Univerziteti i rodno odgovorne politike), TPO Fondacija, u partnerstvu sa Univerzitetskim gender resursnim centrom Univerziteta u Sarajevu, Fondacijom ZATO i 19 univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, organizira međunarodnu konferenciju „Rod i mir na Balkanu: trasiranje puta naprijed“.

Trodnevna konferencija održat će se u Sarajevu od 25. do 27. februara 2025. godine, a imat će hibridni format, omogućavajući lično ili online učešće (uz prijenos uživo).
Konferencija preispituje utjecaj ratova na Balkanu kroz prizmu rodne pravde, s fokusom na načine na koje su patrijarhalne strukture perpetuirale nasilje i nastavljaju oblikovati postkonfliktne stvarnosti. Trideset godina kasnije, feministički glasovi iz regije Balkana i šire istraživat će sjecišta roda, nacionalizma i izgradnje mira, naglašavajući agenciju, aktivizam i otpor žena.

Kroz kritički dijalog, konferencija će istaknuti doprinose feminističkih pokreta tranzicijskoj pravdi, iscjeljenju i odgovornosti. Također će adresirati intersekcionalne pristupe u dekonstrukcii višestrukih oblika opresije i diskriminacije, uključujući one zasnovane na rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji, čime će osnažiti marginalizirane glasove i graditi inkluzivnu i ravnopravnu budućnost.

Kroz panele i radionice, konferencija će izazvati militarističke, muški dominirane narative o ratu i miru, nudeći feminističke okvire za razumijevanje sukoba, pomirenja i pravde. Ovaj događaj nije samo refleksija prošlosti, već i poziv na akciju, s ciljem osmišljavanja feminističkih budućnosti za Balkan i šire.

Programski odbor konferencije:
Zilka Spahić Šiljak PhD, Jasna Kovačević PhD, Nerzuk Ćurak PhD, Jasmina Husanović PhD, Damir Arsenijević PhD, Gaj Trifković PhD, Rebeka Anić PhD. Biljana Kašić, PhD.

Poziv za sažetke (300 riječi)
Sažeci za konferenciju mogu se fokusirati na sljedeće tematske oblasti:

• Patrijarhat, moć i rat: feminističke analize balkanskih sukoba
  ● Kako su patrijarhalne strukture podsticale nasilje i opresiju tokom ratova na Balkanu krajem 20. i početkom 21. stoljeća.
  ● Preklapanje nacionalizma, militarizma i rodne opresije.
  ● Feminističke kritike odgovora država i međunarodnih organizacija na balkanske ratove.
  ● Globalni uspon novih oblika militantnog patrijarhata i strategije koje potkopavaju postignutu ravnopravnost na Balkanu i šire.
  ● Kolonijalne prakse u aktivizmu i proizvodnji znanja unutar balkanske regije i u odnosu na evropski i globalni kontekst.
  ● Anti-rodni pokreti i njihov utjecaj na rodnu ravnopravnost i mir.
• Intersekcionalni feministički pristupi u postratnoj obnovi
  ● Suočavanje s višeslojnim opresijama (rod, etnicitet, klasa i seksualnost) u postratnim društvima.
  ● Kritika heteronormativnosti, hegemonijske muškosti i uloga LGBTQ+ aktivista u zagovaranju inkluzivnog mira.
  ● Feminističko zalaganje za preživjele: postignuća, prepreke i aktuelne borbe.
  ● Izgradnja koalicija uprkos razlikama: feministička solidarnost u raznolikim zajednicama.
  ● Priče otpora: Ženski grassroots aktivizam tokom i nakon ratova.
  ● Feminističko liderstvo u pregovaranju mira i obnovi zajednica.
  ● Disrupcija muških dominantnih prostora za izgradnju mira: uspjesi i izazovi.
• Feminističke kritike tranzicijske pravde i politike sjećanja
  ● Preispitivanje adekvatnosti trenutnih pravosudnih mehanizama za adresiranje rodnih šteta.
  ● Stavljanje preživjelih u središte pravnih i restorativnih pravosudnih procesa.
  ● Feminističke vizije reparativne pravde i odgovornosti.
  ● Suočavanje sa sistemskom upotrebom seksualnog nasilja kao oružja rata.
  ● Feministički pristupi iscjeljenju trauma i podršci zajednici.
  ● Povratak ženskih glasova u historijske prikaze ratova na Balkanu krajem 20. i početkom 21. stoljeća.
  ● Suočavanje s patrijarhalnom komemoriranjem ratova i brisanjem doprinosa žena.
  ● Ekumenski pristupi za izgradnju mira.
  ● Feministička umjetnost, književnost i usmena historija kao alati otpora i pomirenja.
• Globalna feministička solidarnost: Lekcije i naredni koraci
  ● Balkan kao studija slučaja za feminističku izgradnju mira na globalnom nivou.
  ● Feminističke strategije za razbijanje sistema opresije u ratom pogođenim društvima.
  ● Jačanje transnacionalnih feminističkih mreža za zagovaranje rodno pravednog mira.

Rokovi:
Sažetke (300 riječi, tema, cilj, ključni argumenti) poslati najkasnije do 27. januara 2025. na email: koordinator8@tpofond.org

Jezik i format konferencije:
Bosanski/hrvatski/srpski i engleski jezik (simultani prijevod uz prijenos uživo).

Logistika:
Troškove smještaja, putovanja i obroka za izlagače i izlagačice koji prisustvuju uživo pokrivaju organizatori.

The post POZIV: Međunarodna konferencija “Rod i mir na Balkanu: trasiranje puta naprijed”/International Conference: Gender and Peace in the Balkans appeared first on HRC.

O projektu: Projekt “Living Peace Lab” bavi se istraživanjem nasilja u svim njegovim oblicima – fizičkom, verbalnom, psihološkom, institucionalnom i socio-ekonomskom – u kontekstu mladih. S obzirom na to da nasilje varira u zavisnosti od socijalnog i kulturnog konteksta, posebna pažnja biće posvećena intersekciji nasilja sa rigidnim rodnim normama i socio-ekonomskim nejednakostima, kao i njegovom uticaju na svakodnevni život mladih.

Projekt stavlja akcenat na aktivno učešće mladih. Kroz ovaj pristup, mladi će razviti kurseve koji odgovaraju njihovim stvarnim potrebama, iskustvima i izazovima sa kojima se suočavaju. Učestvovanjem u ovom procesu, studentice i studenti će aktivno raditi na kreiranju priručnika koji će postati osnova za buduće obrazovne kurikulume i mikrokvalifikacije u okviru EUPeace projekta (WP7). Više opštih informacija o EUPeace projektu možete naći na: https://www.unsa.ba/en/eupeace.

Ciljevi projekta:

• Razviti obrazovne kurseve koji se temelje na stvarnim izazovima i iskustvima mladih, čime se podstiče razvoj ključnih „mekih“ vještina.
• Implementirati metodologiju socijalnog učenja koja je dinamična i kontekstualna.
• Kreirati i ponuditi mikrokvalifikacije  odnosno oblike edukacije koji uključuju praktičan rad na prevenciji nasilja i društvenoj odgovornosti.

Zašto učestvovati: radionice pružaju jedinstvenu priliku za interdisciplinarni rad na društveno relevantnim temama i omogućavaju studenticama i studentima da razvijaju ključne vještine i znanja koja će im biti korisna u svakodnevnom životu i budućim karijerama.

Certifikati: Studentice i studenti koji završe sve aktivnosti i učestvuju u svim navedenim terminima radionica, te aktivno doprinosе razvoju priručnika, dobiće certifikat o učešću u EUPeace aktivnostima i potvrdu o koautorstvu u priručniku koji ćemo zajedno izraditi tokom radionica. Ovaj certifikat potvrđuje angažman u društveno odgovornim projektima.

Kroz timski rad i zajednički razvoj kurseva, studentice i studenti će:

• Razviti dublje razumijevanje nasilja u različitim društvenim i kulturnim kontekstima kao i  prevencije nasilja i vršnjačke edukacije..
• Razumjeti i primijeniti metodologiju socijalnog učenja u prevenciji nasilja.
• Razvijati i implementirati soft skills kurseve zasnovane na stvarnim izazovima u različitim društvenim i kulturalnim kontekstima.
• Aktivno sudjelovati u kreiranju priručnika koji će postati osnovni alat za obrazovne kurikulume.

Pozivamo da se prijave studenti/ice I, II i ciklusa studija koji su motivirani aktivno učestvovati u radu interdisciplinarnih timova i koji žele doprinijeti razvoju obrazovnog kursa i priručnika za prevenciju nasilja temeljenog na specifičnim iskustvima i potrebama mladih. Broj mjesta je ograničen.

Radionice će se održavati na sljedeće datume:

11. 3. 2025. od 9h do 13h u prostorijama Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu (prostorije se nalaze na adresi Zmaja od Bosne 8, na samom ulazu u Kampus UNSA iz pravca glavne autobuske stanice)

22. 4.2025. od 9h do 13h u prostorijama Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

13. 5. 2025. od 9h do 13h u prostorijama Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

16. 9. 2025. od 9h do 13h u prostorijama Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

Završna radionica će biti otvorena za javnost i termin (krajem septembra ili u oktobru) će se naknadno zajednički dogovoriti.

Prijave se vrše putem priloženog obrasca (Google Forms) link u nastavku:  

https://docs.google.com/forms/d/1_Jp62XI3SgUb6SN42L8wm8j5l4MU9Ax7qz_8FbTw_zM/preview

Rok za prijavu: 20.2.2025.

Radujemo se vašem angažmanu u ovom inovativnom i uzbudljivom projektu!

Za dodatne informacije, kontaktirajte nas na: tatjana.zarkovic@ff.unsa.ba

The post POZIV: Living Peace Lab – Developing Peer Education Initiatives appeared first on HRC.

Dana 24.12.2024. Centar za ljudska prava UNSA posjetila je grupa studentica i studenata FKKSS UNSA predvođena sa prof. dr. Azrom Adžajlić-Dedović. Posjeta je organizovana u sklopu nastavnih aktivnosti na predmetu Viktimologija sa ciljem upoznavanja studentica i studenata sa ulogom civilnog društva u izgradnji demokratije i zaštiti i promociji ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Ovo je bila i dobra prilika za goste da saznaju više o historiji, misiji, i djelatnosti Centra za ljudska prava UNSA.

The post Posjeta studentica i studenata FKKSS-a appeared first on HRC.

The post Radna posjeta Madridu (EUPeace) appeared first on HRC.

U okviru EUPeace projekta (Radni paket 2), sa zadovoljstvom najavljujemo da će se prva Akademija nastavnog osoblja (Teaching Staff Academy) održati online od 10. do 13. decembra/prosinca 2024. godine.

Riječ je o dva događaja:

• trening nastavnog osoblja 10. i 11. decembra/prosinca i
• Međunarodna konferencija Teaching Europe 12. i 13. decembra/prosinca.

U nastavku ćete naći detaljne pozive za sažetke za oba događaja i formular prijave.

Link za prijavu: https://lnkd.in/dWH2GPUz

TSA – Conference Teaching Europe – call for papers

TSA – Training week – call for papers

TSA – abstract template

Za više informacija pišite na: eupeacetsa@unilim.fr

The post POZIV: EUPeace Teaching Staff Academy appeared first on HRC.

U nastavku programa stručnog skupa „Femicid kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakonu FBIH“, TPO Fondacija i Univerzitetski gender resursni centar Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu organizirali su edukaciju za novinare/ke i studente/ice.

Predavanje o temi Mediji – zagovarači javnog interesa u oblasti ljudskih prava održala je prof. dr. Mirjana Marinković-Lepić, a predavanje s radionicom o temi Rodno zasnovano nasilje u medijskom prostoru održala je doc. dr. Medina Mujić.

The post KONFERENCIJA: „Femicid kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakonu FBIH“ appeared first on HRC.

75 GODINA UNIVERZITETA U SARAJEVU – TRADICIJA ZNANJA I USPJEHA

Univerzitet u Sarajevu obilježava svoj značajni jubilej – 75 godina postojanja i djelovanja – kroz niz svečanih događaja pod nazivom Svečani decembarski dani, kojima odajemo priznanje našoj tradiciji, dostignućima i viziji budućnosti.

Centralna manifestacija ovogodišnjeg obilježavanja je Svečana sjednica SenataUniverziteta u Sarajevu i promocija profesora emeritusa, koja je upriličena u srijedu, 4. decembra 2024. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Svečani događaj okupio je istaknute članove akademske zajednice, predstavnike vlasti, društvenog života, te studente, partnere i prijatelje Univerziteta.

Prof. dr. Tarik Zaimović, rektor Univerziteta u Sarajevu, u govoru povodom obilježavanja 75. godišnjice Univerziteta,  podsjetio na bogatu tradiciju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući kako su temelji obrazovanja postavljeni još u 16. stoljeću. Posebno je istaknuo ključnu ulogu Univerziteta u očuvanju i razvoju bosanskohercegovačkog društva, naročito tokom najtežih perioda, poput rata, kada je Univerzitet bio simbol otpornosti i posvećenosti obrazovanju.

„Od svog osnivanja Univerzitet u Sarajevu se do kraja devedesetih etablirao ne samo kao ishodište svih akademskih disciplina, već i kao centar naučnoistraživačkog i umjetničkog rada, te mjesto razmjene novih ideja, inovacija i ključnih društvenih iskoraka ne samo u Bosni i Hercegovini“, naveo je rektor Zaimović.

Govorio je o dosadašnjim dostignućima u nauci, umjetnosti i istraživanjima, naglašavajući važnost internacionalizacije, koja omogućava studentima i nastavnicima veće prisustvo na globalnoj akademskoj sceni. Rektor Zaimović je posebno izdvojio strateške projekte, poput izgradnje nove univerzitetske biblioteke i razvoja Kampusa Univerziteta u Sarajevu, te modernizacije postojećih resursa, što će doprinijeti unapređenju nastavnog i istraživačkog rada.

„Kroz sveobuhvatnu reorganizaciju u proteklim godinama, te jasno opredjeljenje ka ulaganju u naučnu i umjetničku infrastrukturu – ali možda važnije, u razvoj naših unutrašnjih kapaciteta – Univerzitet u Sarajevu je napravio snažne iskorake ka modernom europskom univerzitetu, prateći transformaciju univerziteta u regiji, ali i državama Europske unije“, naglasio je rektor Zaimović.

U svom obraćanju ukazao je i na potrebu očuvanja institucionalne autonomije kao temelja akademske slobode, te na dalji rad na globalnoj prepoznatljivosti Univerziteta. Poručio je kako je budućnost Univerziteta čvrsto povezana s razvojem cijele države, ističući obrazovanje i nauku kao ključne faktore društvenog napretka.

„Uzevši sve u obzir, na prethodnih 75 godina sigurno možemo biti ponosni, a za izazove budućnosti moramo biti spremni“, poručio je rektor Zaimović, te dodao da je Univerzitet u Sarajevu u protekloj godini, po prvi put u 75. godina historije, svjedočio osporavanju svih temeljenih akata i svih ključnih tijela Univerziteta u isto vrijeme.

„Međutim, ne smijemo zaboraviti i sa ovog mjesta, danas, moram naglasiti da je uloga akademske i naučne zajednice nadasve specifična. Da snaga naroda dolazi upravo i samo kroz znanje i nauku – da nas naše obrazovanje čini velikima“, istakao je rektor Zaimović, te podcrtao da je za uspjeh društva presudno kreirati inkluzivna a ne društva privilegovanih, i da se samo uz jake javne univerzitete osigurava jednakost u pristupu i prilikama.

„Bedemi koji štite ovaj slobodni prostor akademskog, naučnog i umjetničkog djelovanja su sadržani u snazi institucionalne autonomije – u autonomiji i snazi naših univerzitetskih tijela. U našoj snazi da osiguramo slobodno djelovanje svih nas kao jedinstvene akademske zajednice. Univerzitet u Sarajevu i tijela univerziteta moraju ostati samostalni i bez miješanja donositi odluke vezane za rad i djelovanje Univerziteta. Na ovome svi mi kao akademska zajednica moramo istrajati“, poručio je rektor Zaimović, te uz čestitke povodom 75. rođendana Univerziteta, uputio riječi zahvalnosti svim članovima akademske zajednice Univerziteta u Sarajevu na svemu što svakodnevno čine za našu instituciju. Osvrnuo se i na studentsku zajednicu, njene predstavnike i njihov doprinos koji je u proteklom periodu bio usmjeren ka unapređenju Univerziteta i prevazilaženju svih izazova.

Govor – Prof. dr. Tarik Zaimović

Prof. dr. Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, povodom 75. godišnjice Univerziteta u Sarajevu, podsjetio je da Unvierzitet u Sarajevu, od svog osnivanja, nije bio samo obrazovna institucija već i mjesto gdje su se formirale ključne ideje koje su oblikovale našu zemlju. Profesori, istraživači i studenti Univerziteta u Sarajevu bili su i ostali pokretačka snaga razvoja Bosne i Hercegovine. Generacije profesora i djelatnika Univerziteta u Sarajevu ostavile su neizbrisiv trag na polju obrazovanja i istraživanja, i to ne samo u Bosni i Hercegovini već i u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu.

„Danas u 21. stoljeću u razvijenom svijetu postoji konsenzus o važnosti obrazovanja i nauke kao presudnih faktora uspjeha svakog pojedinca, institucije ili ekonomije. Zbog toga je kvalitetno visoko obrazovanje, koje će odgovarati zahtjevima vremena, preduvjet uspješnog i održivog razvoja i rasta“, naveo je predsjedavajući prof. dr. Zvizdić, te dodao: „Kao nosilac odgovorne političke funkcije, vjerujem da je budućnost Bosne i Hercegovine neraskidivo povezana s budućnošću našeg obrazovnog sistema, a  Univerzitet u Sarajevu, sa svojom tradicijom i vizijom, će i dalje igrati ključnu ulogu u izgradnji društva koje se mora temeljiti na znanju, inovacijama i vrijednostima kao što su tolerancija, inkluzivnost i međusobno poštovanje. Zbog toga posebno priznanje odajem svima koji su svojim radom, vizijom oblikovali Univerzitet u Sarajevu, kao i uvaženom rektoru prof. dr. Tariku Zaimoviću, pred kojim, zajedno sa njegovim timom, stoje brojni izazovi na putu unapređenja i izgradnje modernog Univerziteta koji će uspješno odgovoriti na brojna pitanja koja savremeni svijet postavlja pred sve visokoškolske institucije“.

Predsjedavajući prof. dr. Zvizdić je uputio čestitke Univerzitetu u Sarajevu, svim njegovim djelatnicima i studentima, sa željom da Univerzitet u Sarajevu i dalje bude snažan simbol intelektualnog razvoja, naučne izvrsnosti i društvenog napretka.

„Univerzitet u Sarajevu nije samo obrazovna institucija, on je naš zajednički ponos i odgovornost, s kojom je uvijek povezano i pitanje povećanje budžeta za obrazovanje, ulaganja u naučnu infrastrukturu i jačanje međunarodne prepoznatljivosti. Univerzitet u Sarajevu ostaje temelj obrazovanja, nauke i kulture u našem gradu i državi, a Kanton Sarajevo će uvijek biti vaš partner i saveznik u ovoj misiji“, poručio je predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić obraćajući se danas u Narodnom pozorištu na svečanoj sjednici Senata povodom 75. godišnjice Univerziteta u Sarajevu.

 „Univerzitet u Sarajevu nije samo najstarija visokoškolska institucija u Bosni i Hercegovini, on je i srce intelektualnog i kulturnog života Kantona Sarajevo, institucija koja je kroz decenije oblikovala naš grad, dajući mu karakter centra obrazovanja, kulture i inovacija. Univerzitet je bio i ostaje naš najvažniji partner u izgradnji zajednice zasnovane na znanju i progresu“, naveo je predsjedavajući Okerić. 

Kroz historiju, kako je dodao, Univerzitet je prolazio kroz značajne transformacije i suočavao se s velikim izazovima, ali je uvijek ostajao vjeran svojoj misiji – obrazovati mlade ljude i unapređivati društvo kroz nauku i inovacije. Prema njegovim riječima, danas možemo biti ponosni na činjenicu da se Univerzitet u Sarajevu nalazi među vodećim institucijama visokog obrazovanja u regionu, čime značajno doprinosi prepoznatljivosti našeg glavnog grada u regionalnom i međunarodnom okviru.

„Kanton Sarajevo prepoznaje značaj Univerziteta u Sarajevu za budućnost našeg društva. Zbog toga kontinuirano radimo na osiguravanju dovoljno sredstava za rad Univerziteta i provođenje programa i projekata koji omogućavaju dalji razvoj ove institucije“, naveo je predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić, čestitajući rektoru prof. dr. Tariku Zaimoviću i kompletnom kolektivu Univerziteta ovaj značajan jubilej. 

U ime Rektorske konferencije/zbora Bosne i Hercegovine obratila se prof. dr. Nermina Hadžigrahić, rektorice Univerziteta u Tuzli, naglasivši da danas zajedno obilježavamo 75 godina od osnivanja našeg najstarije i najvećeg univerziteta, institucije koja je od svog osnivanja bila i ostala predvodnik akademizma, obrazovanja i naučnoistraživačkog rada u našoj zemlji. „Danas je veliki dan za Univerzitet u Sarajevu, ali to je i veliki dan za sve nas koji smo dio akademske zajednice u Bosni i Hercegovini. Univerzitet u Sarajevu nije samo simbol obrazovanja i nauke, to je simbol napretka, izvrsnosti ali i istrajnosti. Kroz sve ove decenije svoga postojanja, uprkos brojnim izazovima, i brojnim preprekama uspjeli ste ne samo da opstanete, već da rastete, razvijate se dajući zaista nemjerljiv doprinos razvoju naše države“, navela je rektorica Hadžigrahić, te poručila: „Neka nas ova 75. godišnjica podsjeti na značaj koji obrazovanje i nauka imaju i trebaju imati za našu zemlju, ali neka nas podsjeti i na našu zajedničku odgovornost da te vrijednosti čuvamo i unapređujemo zarad generacija koje dolaze poslije nas“.

Uz čestitke u ime Rektorske konferencije/zbora BiH rektorica Hadžigrahić je istakla da vjeruje da će Univerzitet u Sarajevu i u vremenu koje je pred nama ostati svjetionik znanja, inovacija i progresa na ponos svih nas.

Akademik dr. Husnija Kamberović obratio se u ime Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, prisjećajući se historijskog trenutka kada je 2. decembra 1949. godine održana Univerzitetska skupština koja je birala prvog rektora i prorektora Univerziteta u Sarajevu.

Akademik Kamberović je podsjetio na neraskidivu povezanost Univerziteta i Akademije, koji su kroz decenije zajedno nosili naučni, kulturni i privredni razvoj Bosne i Hercegovine.

Istakao je da je Univerzitet u Sarajevu bio osnovna baza za formiranje članstva Akademije nauka i umjetnosti BiH, te da je ta veza i danas snažna. Univerzitet i Akademija kroz historiju su bili simboli slobode i intelektualne izvrsnosti, njegujući nauku i umjetnost. Dva člana Akademije iz redova Univerziteta postali su i nobelovci, a mnogi ključni projekti i dostignuća u Bosni i Hercegovini započeti su upravo na Univerzitetu.

Akademik Kamberović je naglasio značaj očuvanja slobode i dostojanstva u radu ovih institucija, koje su dale nemjerljiv doprinos društvenom razvoju i afirmaciji slobodne misli. Na kraju svog obraćanja, čestitao je Univerzitetu 75 godina uspješnog djelovanja, izražavajući nadu da će Univerzitet nastaviti razvijati svoje temeljne vrijednosti slobode i prava, te da će zajedno s Akademijom nastaviti doprinositi afirmaciji nauke i umjetnosti i širiti naučna dostignuća naše države.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu Imran Pašalić obratio se prisutnima povodom 75 godina postojanja ove institucije, naglasivši ključnu ulogu Univerziteta u razvoju društva i odgoju mladih generacija.

Na početku govora pozvao je prisutne da odaju počast studentima i profesorima koji su dali živote za odbranu domovine, grada i Univerziteta u Sarajevu.

„75 godina je ozbiljan jubilej. Tokom svog postojanja ovaj univerzitet nosio se sa mnogim izazovima, a studenti Univerziteta uvijek su bili najsvjetlija strana institucije“, naglasio je  Pašalić, te dodao da je Univerzitet u Sarajevu “fabrika znanja”, svjetlo na kraju ovog dugog, mračnog i hladnog tunela koji se zove bosanskohercegovačka realnost, i da samo znanjem možemo graditi Bosnu i Hercegovinu. „A svi vi koji sjedite u prvim redovima, trebate omogućiti da svjetlo našeg univerziteta sija sve jače i jače, a nikako da radite na tome da se to svjetlo ugasi. Teško se onom koji se bori protiv znanja jer taj mudrosti nema, teško se onom koji se bori protiv slobode, taj će i sam okusiti ropstva. Teško se onom koji se bori protiv pravde, taj će nepravdu na svojoj koži osjetiti. Teško se onom koji se protiv domovine svoje bori taj je ostao bez identiteta. Čovjek bez identiteta je mrtvac koji hoda“, poručio je Pašalić.

Govoreći o stanju u društvu, osvrnuo se na iskrivljene vrijednosti i naglasio da je odgovornost na svima da stvore uslove za obrazovanje i razvoj mladih kao nosilaca promjena.

„S ponosom mogu reći da sam student Univerziteta u Sarajevu i ponosno predstavljam svoj Univerzitet, svoj grad i svoju domovinu gdje god bio. Na nama je da se borimo za promjene, a na vama je da nas za to pripremite i podržite – zaključio je Imran Pašalić.

Počasno zvanje profesor emeritus dodjeljuje se penzionisanim redovnim profesorima Univerziteta u Sarajevu koji su kroz duži vremenski period kontinuirano doprinosili unapređivanju i razvoju naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkoistraživačkog rada, razvoju i napretku Univerziteta i fakulteta/akademija, nastavnog procesa na Univerzitetu, te stekli međunarodnu reputaciju.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Tarik Zaimović je na čast profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu promovirao sljedeće profesore:

1. Dr. sc. Emir Kurtović, penzionisani redovni profesor Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta
2. Dr. sc. Jasmina Osmanković, penzionisana redovna profesorica Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta
3. Dr. sc. Aziz Šunje, penzionisani redovni profesor Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta
4. Dr. sc. Savo Stupar, penzionisani redovni profesor Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta
5. Dr. sc. Sakib Softić, penzionisani redovni profesor Univerziteta u Sarajevu – Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
6. Dr. sc. Dijana Avdić, penzionisana redovna profesorica Univerziteta u Sarajevu – Fakulteta zdravstvenih studija
7. Dr. sc. Miroslav Šober, penzionisani redovni profesor Univerziteta u Sarajevu – Farmaceutskog fakulteta
8. Dr. sc. Muhamed Dželilović, penzionisani redovni profesor Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta
9. Dr. sc. Ahmet Čekić, penzionisani redovni profesor Univerziteta u Sarajevu – Mašinskog fakulteta
10. Dr. sc. Borislav Petrović, penzionisani redovni profesor Univerziteta u Sarajevu – Pravnog fakulteta

U ime promoviranih profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, prisutnima se obratio dr. sc. Muhamed Dželilović, zahvalivši se na ukazanom priznanju i počasnom zvanju.

„Nije se loše podsjetiti da je riječ za ovo zvanje u antičkom Rimu označavala vojne veterane koji su časno i vjerno služili. To nas podsjeća na civilizacijske temelje na kojima gradimo naš svijet i prema kojima težimo“, naveo je profesor emeritus Muhamed Dželilović, osvrnuvši se na izazove s kojima se društvo danas suočava.

Istaknuo je kako društvo zaostaje u ključnim područjima poput pravne države, prostorne organizacije i komunikacijskih infrastruktura, što otežava ubrzani razvoj. Naglasio je da je, uprkos tim izazovima, Univerzitet u Sarajevu kroz 75 godina svog postojanja dokazao da ima dovoljan naučni kapacitet da doprinese rješavanju ovih problema. Univerzitet može dati puni doprinos razvoju, ali politički lideri moraju promijeniti svoj odnos prema univerzitetu. Potrebno je uključiti profesore i naučne radnike u proces planiranja, poručio je. Na kraju, profesor emeritus Dželilović je izrazio spremnost emeritusa da i dalje doprinesu razvoju Univerziteta i društva.

„Isluženi, ali vjerni vojnici ovog Univerziteta, uvijek ćemo se odazvati pozivu, koliko nam zdravlje i godine dopuštaju, odgovorno i časno“, zaključio je, zahvalivši se na ukazanoj časti.

U kulturno-umjetničkom programu učestvovali su vokalni ansambl Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu,studenti smjera za Harmoniku, te nastavnici i alumni  Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Fotogalerija: https://unsa.ba/novosti/75-godina-univerziteta-u-sarajevu-odrzana-svecana-sjednica-senata-i-promovirano-deset

The post JUBILEJ: 75 godina Univerziteta u Sarajevu appeared first on HRC.

Zašto je ova kampanja važna?

Rodno zasnovano nasilje (GBV) prisutno je u svim društvima i institucijama, ali često ostaje neprepoznato ili se zanemaruje dok femicid raste iz dana u dan. Prema globalnim istraživanjima, jedna od tri žene tokom života doživi neki oblik nasilja. Ovo nije samo individualni problem već društveni izazov koji zahtijeva sistemski odgovor. Kampanja “16 dana aktivizma” započeta je 1991. godine i danas okuplja preko 180 zemalja i hiljade organizacija koje djeluju na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou kako bi osvijetlile razmjere ovog problema i potaknule konkretne promjene.

Šta smo do sada postigli?

U okviru UNIGEM projekta, u protekle tri godine TPO Fondacija/UNIGERC postigao je značajne rezultate:

• Organizovano je više od 300 događaja, uključujući radionice, panele, debate i umjetničke performanse, kroz saradnju sa 19 univerziteta u regiji.
• Organizirane su tri Zimske i dvije ljetne škole za studente/ice i nastavno osoblje
• Pripremljeno sedam silabusa o rodnoj ravnopravnosti za integraciju u nastavne planove i programe. Prevedno pet publikacija kao dodatna literatura za univerzitete
• Publicirana i promovirana studija o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnivanom nasilju
• Publicirana i promovirana studija o menstrualnom siromaštvu
• Organizirane kampanje 16 dana aktivizma
• Educirani predstavnici/e policije, sudova, tužilaštava i državnih službenika/a

Plan aktivnosti za 2024. godinu

Ovogodišnja kampanja, pod sloganom “Podržimo žrtve i preživjele”, usmjerena je na osvještavanje, edukaciju mladih ali i pružanje konkretne podrške osobama koje doživljavaju nasilje. Neki od ključnih događaja ove godine su:

• Otvaranje kampanje 26.11.2024. -Podržimo žrtve i preživjele na 19 partnerskih univerziteta

Na svim univerzitetima učesnicima/ama, u centralnim prostorijama (holovima), biće postavljeni plakati/panoi s osnovnim informacijama o kampanji i projektu UNIGEM. Studenti/ce, nastavno i administrativno osoblje pozvani su da upišu poruke podrške žrtvama i preživjelim na postavljenim panoima.

• Završni događaj 10.12.2024. -Čitanje poruka podrške

Poruke podrške, prikupljene tokom kampanje, biće javno pročitane kao simbol solidarnosti i zajedničke borbe protiv nasilja.

• Materijalna podrška ženama u Gradačcu

Biće organizovane donacije u obliku materijalne podrške higijenskih paketa za žene smještene u Kući za žene Zmajevac Gradačac izgrađene od strane Fondacije Naš izvor.

The post Otvorena kampanja “16 dana aktivizma” appeared first on HRC.

Uskoro više informacija…

The post NAJAVA: kampanja “16 dana aktivizma” appeared first on HRC.