Austrian Science of Research Liaison Offices (ASO) u saradnji sa ETZ Graz i Centrom za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu pokrenuo je projekat "ICT u obrazovanju o ljudskim pravima".

Cilj ovog projekta je analizirati status quo u postojećim digitalnim bibliotekama iz oblasti ljudskih prava u Jugoistočnoj Evropi, naročito u pogledu njihovog sadržaja i korištenja/primjeni u obrazovanju o ljudskim pravima. Ove digitalne biblioteke će biti uspoređene sa drugim digitalnim bibliotekama iz ove oblasti iz drugih evropskih zemalja. Projekat ima za cilj istraživanje koje bi dovelo do krajnjeg zaključka da li se ove digitalne biblioteke trebaju poboljšati i na koji način one mogu da potpomognu obrazovanje o ljudskim pravima. Nadalje, trenutna struktura ovih biblioteka će biti analizirana i upoređena, a identifikovaće dobre/najbolje prakse.  

Termin digitalne biblioteke se koristi kao sveobuhvatni termin za sve vrste elektronskih kolekcija materijala o obrazovanju o ljudskim pravima uključujući, ali ne ograničavajući se na: agregatne baze podataka, virtualne vodiče, virtualne biblioteke, direktorije, virtualne učionice, ebraries, cybraries, hibridne biblioteke, - sve vrste kolekcija digitalnog sadržaja koje mogu biti lokalne ili pristupljene upotrebom kompjuterskih mreža u oblasti obrazovanja o ljudskim pravima. Biće analizirano pitanje dostupnosti široj javnosti, koja možda želi da se informiše o obrazovanju o ljudskim pravima, a poseban naglasak će biti stavljen na istraživanje dostupnosti manjinama - tj. jezičke prepreke itd.

Takođe, analiziraće se koje su to prepreke za primjenu i uspostavljanje digitalnih biblioteka iz oblasti obrazovanja o ljudskim pravima u Jugoistočnoj Evropi i koja su moguća poboljšanja u budućnosti. U tom smislu komparativna analiza repozitorija identifikovanih digitalnih entiteta će pomoći da se dođe do zaključka o tome koji bi sistem mogao biti najbolji za primjenu digitalnih biblioteka u oblasti (obrazovanja o) ljudkih prava. Izraz "najbolji za primjenu" podrazumijeva da će biti uspostavljena mapa dostupnih digitalnih biblioteka koja identifikuje dobre prakse i ističe ih naročito po pitanju dostupnosti, korisnosti i strukture, a krajnji proizvod toga će biti e-knjiga u formi vodiča koji će biti za opštu upotrebu.   

Cilj sastanka je bila diskusija o stanju etike u nastavnim programima (ne samo bioetika, nego i etika u odjelima za nauku i tehnologiju) sa manjom odabranom grupom eksperata iz predavanja etike iz Jugoistočne Evrope (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija, Albanija, Moldavija, Rumunija, Bugarska). U toku sastanka, pitali smo svakog učesnika da opiše njegov/njen nastavni program na osnovu čega se napravila komparativna analiza nakon koje se diskutovalo o tome na koji način UNESCO može doprinijeti poboljšanju etike u predavanju. Jedan od načina je npr. osnivanje Škole etike koja bi okupila eksperte iz raznih zemalja koji bi sačinili jedan međunarodni program iz ove oblasti. Predstavnik Centra za Ljudska prava je na ovom skupu predstavio program kursa „Nauka, tehnologija i ljudska prava“ koji se svake godine održava u okviru Škole ljudskih prava za buduće donosioce odluka u Dubrovniku (u organizaciji Balkanske mreže za ljudska prava).

Za potrebe projekta Doobuka pravnika u tranzicijskim zemljama jugoistočne Evrope izrađen je portal koji je rekonstruirao sve programske aktivnosti u periodu 2002-2006. Dostupan je na tri jezika: bhs, makedonski i engleski. U potpunosti osmišljen, dizajniran i sadržajno oblikovan u Odjelu.

Tim Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu je učestvovao u razvoju i uređivanju Godišnjaka Balkanske mreže za ljudska prava za 2006. godinu. Izdanje Godišnjaka za 2006. godinu je pripremljeno s ciljem da bude značajna regionalna periodička publikacija u oblasti ljudskih prava. Godišnjak nudi članke domaćih i stranih autora i to ne isključivo iz oblasti ljudskih prava nego i srodnih disciplina. Godišnjak ima ambiciju da pravovremeno izvještava i prati razvoj međunarodnog i regionalnih sistema ljudskih prava te njihove implikacije na područje Balkana. Ovogodišnja tema broja je bila EU accession and human rights – consequences, tendencies and the role of civil society .

• evaluirati raznorodne informacijske resuse neophodne prilikom realizacije samostalnog znanstvenog istraživanja
• efikasno koristiti i procjenjivati informacijske resurse, kao i primjenjivati odgovarajuće metodologije izrade znanstvenih radova ili istraživačkih izvještaja
• koristiti odgovarajuće znanstveno istraživačke metode

Regionalni izvještaj o ljudskim pravima 2005. je regionalni projekat Balkanske mreže za ljudska prava (BHRN) koordiniran od strane Beogradskog centra za ljudska prava. Stručnjak Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu je učestvovao u izradi Regionalnog izvještaja u okviru kojeg je predstavljen i nacionalni izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2005. godinu. Raegionalni izvještaj o ljudskim pravima za 2005. godinu objavljen je u septembru 2006. godine.

Za potrebe ovog projekta obrađen je upitnik od 15 pitanja koja su obradjena kao 22 varijable. Obrađeno je ukupno 49 ispitanika. Rezultati su dostupni na http://www.hrc.unsa.ba/projekti/Proces_ustavnih_promjena_u_BiH.pdf na str. 65-86. Vidi više na www.hrc.unsa.ba