Dejtonskim uređenjem i pozicijom obrazovanja u BiH, a posebno u FBiH, postali smo zemlja svojevrsnih paradoksa. Dok se obrazovanje u cijelom svijetu sve više približava i stremi ka zajedništvu i centralizaciji, obrazovanje u BiH postalo je usitnjeno i najviše počiva na principu separacije i različitosti, a najmanje na temeljima stvarne edukacije i znanja. Postavljanjem obrazovanja na nivo kantona omogućilo se da obrazovanje ima lokalni karakter i da njegovi principi ne počivaju na univerzalnim vrijednostima nego na najčešće provincijskim i nacionalnim suprotnostima. Ova situacija je najvidljivija na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja gdje, uz prećutnu saglasnost međunarodne zajednice i organizacija koje se bave reformom obrazovanja, imamo fenomen tzv. „dvije škole pod istim krovom“. Taj je svojevrsni primjer segregacije u obrazovanju otjelotvoren u aparthejdu u obrazovanju. U istoj školskoj zgradi postoje dvije odvojene uprave škole, učenici podijeljeni po nacionalnoj osnovi pohađaju nastavu najčešće po tematski suprotstavljenim udžbenicima i nastavnim planovima i programima, pri čemu se ovo stanje smatra prihvatljivim i normalnim. Veoma često se škola zove različitim imenom ili učenici različite nacionalnosti pohađaju nastavu u različitim smjenama pri čemu im je onemogućen svaki kontakt sa učenicima druge etničke pripadnosti. Veoma teško stanje u ovoj oblasti je u Srednjebosanskom i Neretvansko hercegovačkom kantonu. Ovakvo stanje ne samo da je daleko od bilo kakvih evropskih ili svjetskih standarda u obrazovanju nego ne daje nikakvu šansu za razvoj i prosperitet mladih generacija niti stvara bilo kakve preduslove za uključenje BiH u EU.

O ovom fenomenu njemačka fondacija Schuler Helfen Leben u saradnji sa pro.ba/SCCA je producirala dokumentarni film, u trajanju od 24 minuta, koji je premijerno prikazan 18.03.2010. godine. U toku snimanja filma, u periodu maj 2009 – februar 2010. godine snimljeno je 100 sati nemontiranog materijala. Za potrebe filma izdvojeno je i montirano 24 minuta. Za potrebe izrade naučne studije koja se predlaže ovim projektom dobili smo pismeno odobrenje od Fondacije SHL za pristup cjelokupnom materijalu, koji je uistinu jedinstven. Cilj predloženog projekta je analizirati prikupljeni video materijal sa psihološkog, antropološkog, sociološkog, politološkog i filozofskog aspekta i po prvi put naučnoj i stručnoj javnosti u BiH ponuditi interdiscplinarnu analizu pomenutog fenomena. Ova studija će biti povod za otvaranje diskusije u stručnim krugovima, a potom i prezentiranje nalaza široj javnosti.

Za potrebe izrade studije angažirali bismo pet vanjskih saradnika (psiholog, antropolog, sociolog, politolog i filozof) od kojih bi svaki dao svoju analizu pomenutog sirovog, nemontiranog materijala. Nakon završetka ovih analiza, poseban istraživač bi uradio sintetičku analizu i dao preporuke na osnovu svih pet analiza. Ove preporuke će predstavljati osnov za diskusiju i zagovaranje smanjenja segregacije i mogućnosti ukidanja fenomena “dvije škole pod jednim krovom”.

Period implementacije: septembar 2011-Septembar 2012

Na inicijativu organizacije Multidisciplinarno društvo za unaprijeđenje mentalnog i socijalnog zdravlja (MDD), a potaknuti zabrinjavajućim porastom maloljetničke delinkvencije i nedovoljnim uključivanjem škole (nedostatak obuke za nastavnike u socijalnim vještinama, neadekvatna norma za vođenje odjeljenja-razredništvo, nedostatak bilo kakve evaluacije rada škole od strane učenika i roditelja) u odgoj mladih ljudi kao osnov i pretpostavku za bolje, zdravije i prosperitetnije društvo, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Inicijativa mladih za ljudska prava i proMENTE zajedno sa MDD-om, žele ovim projektnim aktivnostima da kroz međusobnu saradnju doprinesu afirmaciji i poboljšanju kvalitete odgojno obrazovnih zadataka srednje škole sa ciljem da škole postanu mjesto koje se voli i u kojem se uči korisnim životnim vještinama.

Opšti cilj projekta jeste afirmacija kvalitete u odgojno obrazovnom sistemu srednjih škola, prema potrebama današnjih mladih ljudi, sa ciljem funkcionalnog razvoja mladog čovjeka osposobljenog u životno korisnim kompetencijama kao preduslov razvoju stabilnijeg i zdravijeg društva.

Specifični ciljevi projekta su:

- Unaprijediti sistem odgojnih vrijednosti u srednjim školama,kroz inoviranje programa rada odjeljenske zajednice  uz predhodnu obuku nastavnika u socijalnim i životnim vještinama, kojim mogu učiti svoje učenike,što obezbjeđuje   podržavajuće okruženja za zdrav rast i razvoj ličnosti adolescenata;
- Doprinijeti smanjenju (delikvencije i) društveno neprihvatljivih ponašanja; 
- Dopuniti/revidirati postojeći zakonski okvir i uvesti nove standarde rada u srednjim školama sa vise prostora za stvaranje dobrih odnosa učenik-nastavnik-roditelj, odnosno odgojni rad koji će biti primjeren današnjem mladom čovjeku;
- Unapređenje neposrednog odgojno-obrazovnog rada u školama, konkretno u radu s odjeljenskim zajednicama, kroz interakciju i primjenu savremenih interaktivnih oblika rada-radionica, promjenu norme za vođenje razreda, primjenu standardiziranih metoda evaluacije  rada od strane učenika,kao i primjerenu motivaciju nastavnicima za kvalitetniji rad.

Aktivnosti koje su planirane u projektu podrazumijevaju: organizaciju i pripremu projektnih aktivnosti -oglašavanje, kontaktiranje, istraživanje, rad na zborniku – primjeri dobre prakse, te organizaciju konferencije „Škola koju volim“.
Istraživanje će biti provedeno s ciljem analize stanja i potreba učenika,roditelja i nastavnika u srednjim školama.
 Zbornik – primjeri dobre prakse bit će sastavljen u  cilju promoviranja postojećih dobrih praksi u obrazovno-pedagoškom radu u srednjim školama u Bosni i Hercegovini.
Paralelno sa ovim aktivnostima radit će se na organizaciji i pripremi konferencije „Škola koju volim“ koja će se održati krajem u januaru 2012. godine  u Sarajevu, a na kojoj će između ostalog, biti prezentirani rezultati istraživanja, kao i zbornik – primjeri dobre prakse.
Drugi dio projekta podrazumijeva rad na kurikuluma za obuku nastavnika, realizaciju kurikuluma u 2 saradničke škole u Kantonu Sarajevo, kampanju „Škola koju volim“, i nakon evaluacije ponuda kurikuluma  na korištenje svim PP zavodima u Bosni i Hercegovini. Nakon što budu poznati rezultati istraživanja, pristupit će se radu na izradi kurikuluma, odnosno izrada kurikuluma će trajati od juna do septembar, za kada je planiran početak realizacije kurikuluma u dvije saradničke škole u Kantonu Sarajevo. Nakon pilot programa realizacije kurikuluma u dvije saradničke škole u KS i obavljene eksterne evaluacije, kurikulum će biti ponuđen na korištenje svim PP zavodima u Bosni i Hercegovini. Paralelno sa radom na izradi kurikuluma i njegovom realizacijom sprovodit će se kampanja „Škola koju volim“, koja podrazumijeva akcioni plan, koji će biti rezultat proteklih aktivnosti.

HRC Sarajevo vjeruje da je nastavak rada na sveobuhvatnom izvještaju o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini veoma bitan i da je u interesu svih organizacija koje se bave ljudskim pravima (domaće i međunarodne) kao i vlasti u Bosni i Hercegovini i brojnim međunarodnim agencijama. Izvještaj, koji će sadržavati i ispitivanje javnog mijenja o ljudskim pravima, će pratiti aktivnosti vlasti, ali će isto tako i naznačiti ciljeve za buuće aktivnosti civilnog sektora. 

Ciljevi projekta su:

1. Pratiti i izvještavati o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kroz sveobuhvatan pregled zloupotrebe, kršenja ljudskih prava, metoda zaštite i poštivanja ljudskih prava, iz pravne, praktične i građanske prespektive, te širiti informacije i podijeliti znanje o ljudskim pravima.
2. Informisati, educirati i uticati na zvaničnike, službenike, policajce, predstvanike tijela vlasti, predstavnike u parlamentu i druge zvaničnike o ljudskim pravima koja su garantovana Međunarodnom poveljom o građanskim i političkim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (ECHR), kako bi se podigla svijest o potrebi poboljšanja kvaliteta prava građana.
3. Širiti znanje o međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava među NVO-ima i podići njihovu senzizivnost prema kršenjima ljudskih prava na nivou bosne i Hercegovine.
4. Podići nivo zaštite ljudskih prava na državnm, entitetskim, kantonalnim, opštinskim i okružnim sudovima u Bosni i Hercegovini kroz promociju ljudskih prava i edukaciju o ECHR.
5. Podići svijest o ljudskim pravima među građanima koja su prepoznata kao najčešće kršena.
6. Identifikovati opšte probleme u uživanju, zaštiti i promociji kulture ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
7. Stvoriti plodno tlo za jedinstvenu metodologiju istraživanja, analize ljudskih prava i poređenja trendova u Bosni i Hercegovini.
8. Napraviti izvještaj koji identifikuje trendove na bazi čega će biti moguće optimalne odluke o područjima budućih intervencija.
9. Izgraditi bazu domaćih stručnjaka iz oblasti ljudskih prava sposobnih da prate i izvještavaju o ljudskim pravima u skladu sa najvišim evropskim i međunarodnim (UN) standardima.

Projekat je nastavak prethodno realizovanog projekta: Godišnji izvještaj o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini 2008.

Projekat „Doprinos ustavnoj reformi u Bosni i Hercegovini“ ( u daljnjem tekstu „Projekat“) i dalje predstavlja jedinstven pokušaj usmjeren ka osiguravanju platforme za šire učešće javnosti u procesu ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini, podržan od strane Vlade Švicarske Konfederacije, te implementiram, između ostalih, od strane Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu (u daljnjem tekstu „Centar“).

Projektne aktivnosti privukle su značajnu javnu podršku i odobravanje, što se ogleda kroz pokazatelje kao što su učešće na organizovanim javnim događajima, profili učesnika (članovi tijela za donošenje odluka, istaknuti članovi akademske zajednice i aktivisti civilnog društva), medijska pokrivenost i izvještavanje.

Aktivnosti Centra i partnera u projektu:

Organizacija	Aktivnosti
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu (koordinator cjelokupnog projekta)	·         Stručne radionice za članove Parlamenta Bosne i Hercegovine i ključne savjetnike političkih stranaka za pitanja podjele vlasti i kreiranja konsenzusa u kontekstu ustavnih promjena ·         Univerzitetski kurs za buduće donosioce odluka (mlade naučnike i studente postdiplomskih studija) o demokratskim institucijama u pluralističnim društvima ·         Radni izlet u Švicarskoj za visokoprofilirane novinare i stvaraoce mišljenja   ·         E-publikacija “Monitor ustavnih promjena”   Monitor predstavlja  sedmični pregled pisanja štampanih medija o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini. Monitor se distribuira putem mailing liste koja sadrži više od 200 kontakata, te uključuje pojedince i institucije koje su izrazile interes za učešće u procesu ustavnih promjena. Monitor predstavlja mehanizam za promatranje javne percepcije, te različitih političkih stajališta o ustavnim promjenama. Kroz ovaj ciljani opseg medijskog izvještavanja moguće je identificirati glavne smjernice i sadržaj rasprave o ustavnim promjenama koja je u toku.   ·         Policy analiza “Izvještaj o javnim diskusijama o Amadmanu I Ustava Bosne i Hercegovine”   ·         9. marta 2009. godine Ustavnopravna komisija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine objavila je javni poziv, objavljen u nekoliko dnevnih novina, za učešće u javnoj raspravi o Amadmanu I Ustava Bosne i Hercegovine. Amandman je u svom tekstu regulisao status Brčko Distrikta, a cilj Amandmana je bio da uključi Brčko Distrikt u tekst Ustava. Uspostavljena je radna grupa, dok je domaći ekspert za javne konsultacije, g-đica Aida Vežić, bila angažirana za proces praćenja procesa i kreiranje preporuka za poboljšanje kvaliteta javnih konsultacija u kontekstu ustavnih promjena. U ovom trenutku, izvještaj se nalazi u fazi završnih lektorskih ispravki i bit će objavljen u narednom periodu.       ·         Publikacija “Ustav Bosne i Hercegovine i Evropska konvencija o ljudskim pravima”   Prof. dr. Lada Sadiković sa Fakulteta kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu, će pod supervizijom Centra za ljudska prava početi sa radom na tekstu o potrebi za usklađivanjem Ustava Bosne i Hercegovine sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.   Odluka o podržavanju ove aktivnosti je rezultat činjenice da su domaći politički lideri više nego ikad ujedinjeni u prepoznavanju potrebe za eliminiranjem diskriminatornih odredbi iz Ustava. Nadalje, čini se da je usklađivanje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima jedino ustavno pitanje za koje postoji konsenzus, te nije izvjesno da će bilo koje buduće ustavno pitanje početi sa ovakvim naporima. Dakle, potrebno je definirati donosioce odluka sa sveobuhvatnim akademskim iskustvom koji će jasno objasniti šta zapravo znači reformirati Ustav u skladu sa odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima. To će ujedno predstavljati cilj publikacije koju će napisati prof. dr. Lada Sadiković.
Savez opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine i Savez opština i gradova Republike Srpske	Regionalne konsultacije i javne rasprave u lokalnim zajednicama Bosne i Hercegovine   Ovaj dio Projekta se implementira u saradnji sa dva entitetska Saveza opština i gradova ( u daljnjem tekstu Savezi), kao jedinih mjerodavnih predstavnika mreže lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Glavni cilj njihovog učešća u Projektu je dvostruk: Prvi je da približe proces ustavnih promjena lokalnim zajednicama, a drugi je da pokušaju artikulirati očekivanja lokalnih zajednica od procesa ustavnih promjena, te ih čak formulirati u formi dobro razvijenih prijedloga o ustavnim promjenama u kontekstu pozicije lokalne samouprave u Ustavu Bosne i Hercegovine. Savezi su uspješno organizovali četrnaest (14) javnih rasprava (Bijeljina, Bihać, Banja Luka, Zenica, Živinice, Istočno Sarajevo, Mostar, Nevesinje, Foča, Vitez, Doboj, Gradačac, Tomislavgrad, Milići), kojima je prisustvovalo otprilike 800 učesnika, uključujući opštinske načelnike, delegate opštinskih vijeća, predstavnike civilnih društava, medija i građana. Pored predstavnika opština u kojima su rasprave bile održane, Savezi su na rasprave pozvali i predstavnike susjednih opština, tako da je moguće zaključiti da su javne rasprave okupile predstavnike oko sedamdeset (70) opština Bosne i Hercegovine. Savezi će dostaviti preliminarne rezultate rasprava ključnim donosiocima odluka, te nastaviti sa organizacijom preostale dvije (2) javne rasprave. Naposlijetku, eksperti će pripremiti svoje završne radove, sumirajući rezultate i preporuke prikupljene tokom javnih rasprava. Savezi će na osnovu ovih preporuka odlučivati o narednim koracima u svom zalaganju za pozicioniranje lokalne samouprave u procesu ustavnih promjena.
Udruženje građana "Zašto ne"	Ne zaUSTAVljajte nas! Projektni website: www.direktnademokratija.net; www.dosta.ba   Projekat „Ne zaUSTAVljajte nas!“ ima za cilj da građanima i građankama BiH omogući da direktno učestvuju u donošenju odluka i kreiranju vlasti i bez posredovanja svojih političkih predstavnika,  te zalaganje za ustavna rješenja koja će osigurati uvođenje direktne demokratije u Ustav Bosne i Hercegovine.  Projekat se također zalaže za rješenja koja bi uklonila diskriminaciju te kršenja ljudskih prava unutar Ustava.   Zahvaljujući lokalnim partnerima iz petnaest (15) gradova u Bosni i Hercegovini, udruženje „Zašto ne“ će pokrenuti kampanju za uvođenje principa direktne demokratije u Ustav Bosne i Hercegovine s ciljem prikupljanja 30000 potpisa za predložene ustavne amandmane.   Postoje tri outputa u projektnoj implementaciji: ·         Studija o direktnoj demokratiji u Bosni i Hercegovini - http://www.direktnademokratija.net/dokumenti/ddstudija.doc ·         Publikacija o direktnoj demokratiji (sa predloženim ustavnim amadmanima) http://www.direktnademokratija.net/dokumenti/publikacija.pdf ·         Peticija za predložene ustavne amadmane - http://dosta.ba/latinica/potpisite-peticiju-za-uvodenje-direktne-demokratije-u-ustav-bih/
Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Alumni Asocijacija Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu	Ostali: Inicijativa za ponovno promišljanje ustavnih kategorija u Bosni i Hercegovini Glavni cilj projekta “Ostali” je da pruži argumente i podrži ustavne promjene u cilju osiguravanja jednakog pristupa ustavnim pravima “ostalima” u Bosni i Hercegovini. Projekat će se realizovati putem organizacije efikasnog dijaloga između akademske zajednice i interesnih grupa, popraćenog zagovaračkom kampanjom, te javno artikuliranim, naučno dokazanim i opravdanim zahtjevom za jednakost i dignitet svih građana, uključujući i “ostale”.
Udruženje mladih pravnika Bosne i Hercegovine	Nove ideje, bolji Ustav: Doprinos mladih pravnika ustavnoj reformi u Bosni i Hercegovini Vodeća ideja ove inicijative je da se mladim pravnicima u Bosni i Hercegovini osigura potrebna radna platforma koja će im omogućiti da proizvode nove i svježe ideje o neprekidnoj raspravi o ustavnim promjenama. Projekat će u cjelini uspostaviti infrastrukturu i kontakte koji će  proslijediti ideje i nova rješenja ključnim donosiocima odluka u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Projekat će također podržati aktivnosti radnih grupa koje čine mladi pravnici koji će raspravljati i predlagati rješenja za sva otvorena pitanja o ustavnim promjenama, kao što su “entitetsko glasanje”, teritorijalna organizacija, diskriminacijske odredbe itd.

Princip jednakosti i nediskriminacije predstavlja jedan od najbitnijih principa u svim konvencijama i deklaracijama koje se odnose na ljudska prava. Nediskriminacija je ujedno i ljudsko pravo samo po sebi kao i sastavni elemenat svih ljudskih prava. Pravila nediskriminacije postoje na međunarodnom, supranacionalnom (EU i Vijeće Evrope) kao i nacionalnom nivou. Iako je nediskriminacija ključni princip Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma i premda je Bosna i Hercegovina ratifikovala brojne međunarodne instrumente za borbu protiv diskriminacije (uključujući Protokol 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima), diskriminacije nikad nije u potpunosti nestala iz društvenih odnosa, te je i dalje rasprostanjena.

Sveobuhvatni Zakon o zabrani diskriminacije (usvojen od strane Parlamentarne skupštine BiH u julu 2009.) uvodi nove koncepte u pravni sistem. Prije uvođenja ovog instrumenta, pitanjima diskriminacije se bavila jedino Komisija za ljudska prava, a nedavno i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Međutim, novi koncept koji je uveden ovim Zakonom uključuje širi spektar interesnih grupa i bavljenje slučajevima diskriminacije na nižim sudskim instancama. Kao rezultat, definicije direktne i indirektne diskriminacije, zlostavljanja, seksualnog zlostavljanja, itd. se pojavljuju kao koncepti koje je najteže razumjeti, a BiH sudstvu će trebati vremena da razviju sudsku praksu koja bi vodila pravnike ka boljem razumijevanju ovog Zakona.

Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu vjeruje da će izrada Komentara Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini dovesti do njegovog punog razumijevanja i odgovarajuće primjene. To bi, u konačnici, dovelo do smanjenja broja slučajeva diskriminacije u zemlji. Glavni cilj ovog projekta je da doprinese procesu primjene Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini čime će se osigurati smanjenje broja slučajeva diskriminacije građana Bosne i Hercegovine.

Ciljevi projekta su:

1. Izrada Komentara Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini čime će se obezbijediti puno razumijevanje Zakona i njegova odgovarajuća primjena u praksi.

2. Osmišljavanje modula za trening sudija, tužilaca i advokata u Bosni i Hercegovini o pravilnoj upotrebi i primjeni Zakona.

3. Podići nivo primjene antidiskriminacionih odredbi u sudskoj praksi u Bosni i Hercegovini.

4. Informisati i obrazovati građane Bosne i Hercegovine o postojanju i implikacijama Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini.

Program podrške društvenim istraživanjima u regiji (Regional Research Promotion Programme in the Western Balkans – RRPP) je program koji implementira Univerzitet u Fribourgu, Švicarska, uz podršku Švicarske agencije za saradnju i razvoj (SDC). Cilj Programa je jačanje i izgradnja održivih istraživačkih kapaciteta iz oblasti društvenih nauka od značaja za proces tranzicije u regionu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija). Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu je lokalna koordinacijska jedinica (LCU) Programa za Bosnu i Hercegovinu.

Razlozi pokretanja Programa

Društvena istraživanja su od naročitog značaja za proces tranzicije pošto rezultati istraživanja mogu doprinijeti razumijevanju potrebe za reformama i identifikovanju dugoročnih uticaja izbora određenih politika. Društvena istraživanja takođe doprinose povećanju broja opcija i mogućnosti, kao i procjeni političkih odluka adresirajući pitanja diskriminacije, različitosti, demokratskog učešća i vlasti, kao i izgradnji nacije. Ova pitanja su glavni elementi za realizaciju političke stabilnosti i preduslov za ekonomski i socijalni razvoj.

Šta smo postigli do sada

U periodu 2008-2011  u okviru Programa podržano je 29 istraživačkih projekata (5 regionalnih i 24 u individualnim zemljama) pod okvirnom temom "Političke, društvene i ekonomske promjene na Zapadnom Balkanu".  U tom periodu, u Bosni i Hercegovini su podržana 4 nacionalna i 2 regionalna projekta. 

Takođe, organizovano je 12 regionalnih treninga u oblasti istraživačkih metoda i projektnog menadžmenta na kojima je učestvovalo ukupno 209 istraživača/ica. Kako bismo poboljšali i pomogli izgradnju kapaciteta, u okviru Programa je podržano i mentorstvo, te učešće istraživača/ica na međunarodnim konferencijama.

U okviru Programa, zaključno sa 2011. godinom, organizovane su tri godišnje naučne konferencije na kojima su učestvovala/e 282 regionalna/e i međunarodna/e naučnika/ce.  U 2012. godini, četvrta po redu naučna konferencija biće održana 24-27. maja u Sarajevu (više informacija na:

http://rrpp-westernbalkans.net/en/conferences/Upcoming-Conferences.html.

Ciljne grupe

Ciljna grupa Programa je nova generacija istraživača/ica, profesora/ica i donosioca/teljica odluka sa istraživačkih institucija u regionu. Program je usmjeren ka asistentima/icama profesorima/icama i njihovim postdiplomcima/kinjama i doktorantima/icama kao nukleus partnerima. Kako bi dao svoj doprinos smanjenju nejednakosti polova, RRPP posebnu pažnju posvećuje uključivanju istraživačica u aktivnosti Programa.

Kako učestovati u Programu

Program funkcioniše u okviru tri međusobno povezana stuba:

1. Podrška kroz finansiranje istraživačkih projekata koji imaju za cilj da istraže transformacijske procese u regionu, a u okviru tema datih pozivom za projekte. Trenutno je otvoren poziv za regionalne istraživačke projekte (rok 31. mart 2012.): http://rrpp-westernbalkans.net/en/research/Calls.html.

2.  Organizacije metodoloških i tematskih treninga gdje su predavači međunarodni i regionalni stručnjaci i mentori (više o do sada organizovanim treninzima: http://rrpp-westernbalkans.net/en/capacity-building/Completed-Trainings.html)

3. Jačanje regionalne i međunarodne saradnje kroz treninge, te regionalne/međunarodne konferencije (više o prethodnim konferencijama: http://rrpp-westernbalkans.net/en/conferences/Past-Conferences.html)

Više informacija o RRPP Programu i aktivnostima dostupno na: 

 http://rrpp-westernbalkans.net/en.html

•  12-16 mart 2003. godine na temu: „Pravo na pravično suđenje“- Beograd

•  02-06 april 2003. godine na temu: „Pravo na mirno uživanje imovine“ – Opatija

•  14-18 april 2003. godine na temu: „Zabrana torture, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja“ - Budva

•  21-25 maj 2003. godine na temu: „Zabrana diskriminacije“ – Sarajevo

•  04-08 juna 2003. godine na temu: „Pravo na slobodu i bezbjednost i pravo na pravično suđenje“

•  25-29 juna 2003. godine na temu: „Pravo na pravično suđenje i pravo na mirno uživanje imovine“ - Sarajevo

•  17-21 septembra 2003. godine na temu: „Zabrana diskriminacije i prava manjinskih grupa“ – Budva

•  15-19 oktobar 2003. godine na temu: „Pravo na slobodu i sigurnost i pravo na pravično suđenje“

•  19-23 novembar 2003. godine na temu: „Ekonomska, socijalna i kulturna prava“ – Beograd

• OBUKA OSOBLJA – korištenje METEL WIN softvera (jednotjedni trening za osoblje Biblioteke Parlamentarne skupštine BiH)
• OBUKA OSOBLJA – Uspostavljanje baze podataka Biblioteke Parlamentarne skupštine BiH (obuka, sepervizija, konsultacije)

Ovaj projekat ima za cilj da pruži podršku domaćim i međunarodnim naporima za promociju pravde, odgovornosti i obnove u regionu kroz ponovnu izgradnju društvenih zajednica i ljudskih prava nakon počinjenog genocida i nasilja. Tokom ove tri godine Centar za ljudska prava Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley i njegovi lokalni partneri (naš Centar među njima) će (I) raditi sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju kako bi se njegov rad učinio relevantnijim za pogođene zajednice; (II) poduzeti studije u podijeljenim gradovima poput Mostara i Vukovara koje će analizirati stavove lokalnog stanovništva prema pravdi i pomirenju i njihovom ispoljavanju u svakodnevnom javnom i kulturnom životu; (III) osnažiti kapacitete nevladinih organizacija koje rade u ovim gradovima na procesu ponovnog ujedinjenja podijeljenih zajednica uz pomoć izgradnje poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona; (IV) poduzeti dvije studije na državnom nivou: jedna studija će analizirati ulogu obrazovanja u podsticanju nasilja u zajednicama, dok će druga uraditi procjenu stavova bosanskih sudaca prema istragama o počinjenim ratnim zločinima koje vode domaći pravosudni organi, kao i prema onim istragama koje vodi Međunarodni krivični tribunal.

Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu je regionalni koordinator projekta ¨Ustanovljenje i umrežavanje centara za ljudska prava u republikama bivše Jugoslavije¨, koji podržava Evropska komisija na zahtjev Svjetskog univerzitetskog servisa Austrije. Cilj ovog dvogodišnjeg projekta jeste da otvori slične centre na univerzitetima u Banjaluci, Mostaru, Prištini i Podgorici kao i da oformi kontakt urede za ljudska prava na univerzitetima u Skoplju i Zagrebu, kao i u Beogradu. Preuzimajući model Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu koji se pokazao uspješnim, novootvoreni centri bi trebali pružiti usluge u vidu biblioteka i dokumentacije, edukacije, treninga i istraživačkih radova kao i koordinacije između aktivnosti domaćih i međunarodnih partnera na polju ljudskih prava. Akademski kapacitet za rad na ljudskim pravima biti će izgrađen, a prijeko potrebni kadrovi razvijeni u svrhu promocije ljudskih prava i demokratije.

 Kanadska amabsada, koristeći fondove Kanadske agencije za međunarodni razvoj, odlučila je da finansira projekat Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu pod nazivom „Razvoj biblioteke za ljudska prava“. Projektne aktivnosti otpočele su 15. februara 2005. i trajaće do 15. avgusta 2005. godine. U okviru projekta biće izvršena analiza izabranih domaćih i međunarodnih nastavnih planova i programa u oblasti obrazovanja o ljudskim pravima, te istraživanje potreba profesora i studenata, te eksperata u oblasti ljudskih prava, demokratije i srodnim oblastima, za stručnom literaturom. Na osnovu ovih istraživanja biće izrađena lista sa neophodnim domaćim i stranim stručnim publikacijama koje će biti nabavljene, obrađene i uvrštene u bibliotečku kolekciju Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu.

Uz finansijsku podršku Balkanske mreže za ljudska prava ovaj projekat implementiraju Centar za ljudska prava Univerziteta Crne Gore i Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu. Cilj projekta je uključiti se u aktuelne napore usmjerene ka unapređenju položaja žena u odnosu na ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava. U sklopu projekta predviđena je realizacija tri televizijske emisije, kao i istraživanje (anketiranje) na uzorku od najviše 3000 žena.

1. Pratiti i izvještavati o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kroz sveobuhvatan pregled zloupotrebe, kršenja ljudskih prava, metoda zaštite i poštivanja ljudskih prava, iz pravne, praktične i građanske prespektive, te širiti informacije i podijeliti znanje o ljudskim pravima.
2. Informisati, educirati i uticati na zvaničnike, službenike, policajce, predstvanike tijela vlasti, predstavnike u parlamentu i druge zvaničnike o ljudskim pravima koja su garantovana Međunarodnom poveljom o građanskim i političkim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (ECHR), kako bi se podigla svijest o potrebi poboljšanja kvaliteta prava građana.
3. Širiti znanje o međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava među NVO-ima i podići njihovu senzizivnost prema kršenjima ljudskih prava na nivou bosne i Hercegovine.
4. Podići nivo zaštite ljudskih prava na državnm, entitetskim, kantonalnim, opštinskim i okružnim sudovima u Bosni i Hercegovini kroz promociju ljudskih prava i edukaciju o ECHR.
5. Podići svijest o ljudskim pravima među građanima koja su prepoznata kao najčešće kršena.
6. Identifikovati opšte probleme u uživanju, zaštiti i promociji kulture ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
7. Stvoriti plodno tlo za jedinstvenu metodologiju istraživanja, analize ljudskih prava i poređenja trendova u Bosni i Hercegovini.
8. Napraviti izvještaj koji identifikuje trendove na bazi čega će biti moguće optimalne odluke o područjima budućih intervencija.
9. Izgraditi bazu domaćih stručnjaka iz oblasti ljudskih prava sposobnih da prate i izvještavaju o ljudskim pravima u skladu sa najvišim evropskim i međunarodnim (UN) standardima.

• Pripremni seminar
• Metodološki seminar o izvještavanju o ljudskim pravima
• Istraživanje i analiza
• Ispitivanje javnog mijenja
• Uređivanje i sastavljanje Godišnjeg izvještaja o ljudskim pravima
• Dizajniranje, štampanje i distribucija Godišnjeg izvještaja o ljudskim pravima
• Promocija

Projekat će trajati od novembra 2007. do marta 2009. godine. Ciljne grupe u projektu su stanovništvo (građani Bosne i Hercegovine) i grupa stručnjaka iz oblasti ljudkih prava. Međutim, projekat će imati i brojne domaće i međunarodne korisnike poput državnih institucija, predstavnika u parlamentu, parlamentarnih komisija, izvršnih tijela, NVO-a, udruženja građana, međunarodnih agencija u Bosni i Hercegovini (Kancelarija visokog predstavnika, OSCE, UNDP, Svjetska banka itd.), UN komiteta, međunarodnih NVO-a itd. 

Projekat koji finansira Balkanska mreža za ljudska prava ima za cilj unapređenje i razvoj postojeće web prezentacije Balkanske mreže za ljudska prava. Centar za ljudska prava odgovoran je za implementaciju ovog jednogodišnjeg projekta. Osnovna namjera projekta je učiniti postojeću web prezentaciju jedinstvenim informacijskim resursom koji će obezbjediti brz i jednostavan pristup svim relevantnim informacijama iz oblasti ljudskih prava na međunarodnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Web portal će biti moderan informacijski servis baziran na upotrebi savremene informacijske tehnologije koji će biti na raspolaganju prvenstveno članovima Balkanske mreže za ljudska prava, ali i javnosti uopšte.

Starateljstvo nad odraslim osobama predstavlja mjeru zaštite ljudi koji nisu pravno sposobni zbog svoje nemogućnosti da se samostalno brinu o svojim pravima i interesima zbog bolesti ili mentalne retardacije. Sve odluke i radnje koje se tiču prava i interesa tih osoba (štićenika) poduzimaju njihovi staratelji kao zamjenski donosioci odluka. One se mogu ticati štićenikove imovine, kao i njegovih/njenih ličnih prava. Starateljstvo nad odraslim osobama sa posebnim potrebama je uvijek bila jedna od najneistraženijih oblasti porodičnog prava i zaštite ljudi sa posebnim potrebama. Zakonske odredbe su široke i ostavljaju mnogo prostora za različite interpretacije. Takođe, ne postoji više pravna obligacija starateljskog organa (adminitrativnog tijela koje je zaduženo da određuje, prati i nadgleda staratelje) da upozna staratelje sa njihovim dužnostima preko edukacije o njihovim dužnostima i pravima. Imajuću sve ovo u vidu, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu (zajedno sa partnerima, Boegradskim centrom za ljudska prava i Hrvatskim helsinškim komitetom) je odlučio da pokrene projekat „Čuvari prava“ koji bi dao smjernice osobama koje su povezane sa starateljstvom kako da izvršavaju svoje obaveze u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava.

Cilj projekta je obučiti donosioce odluka u procesu da primjenjuju međunarodno priznate standarde ljudskih prava kako uopšteno tako i na polju zaštite odraslih sa posebnim potrebama. Takođe, cilj projekta je obučiti predstavnike nevladinih organizacija koje se bave sa ovim problemom da pruže pomoć osobama koje su uvezane u proces starateljstva (naročito starateljima i štićenicima), kao i da prate njihov rad. Učesnici seminara će biti državni službenici kao i članovi nevladinih organizacija koje se bave ovom oblasti. Prema tome, drugi dugoročni cilj projekta je kooperacija ova dva sektora na polju zaštite odraslih osoba sa posebnim potrebama.

Projekne aktivnosti su: 1. kursevi obuke – obuka će biti realizovana tokom tri trodnevna kursa (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska). Učesnici kursa će biti sudije opštinskih sudova (odjel za vanparničnu proceduru), predstavnici centara za socijalni rad, socijalni radnici iz cenatar za socijalni rad i predstavnici lokalnih NVO-a koje se bave sa problemima osoba sa poteškoćama u razvoju. 2. štampanje brošure – Beogradski centar za ljudska prava će prevesti Preporuku R (99) 4 Vijeća Evrope o principima vezanim za pravnu zaštitu osoba sa posebnim potrebama i UN standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti za osobe sa posebnim potrebama. Ova dva dokumenta će biti odštampana zajedno sa sveobuhvatnim prevodom Evropske povelje o ljudskim pravima sa protokolima. Publikacija će se primarno koristiti kao materijal za kurs.

Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu je organizovao seminar u okviru ovog projekta koji se održao u periodu od 17 - 19.maja 2007.godine u Sarajevu. Kliknite ovdje da pogledate izvještaj sa seminara (koji uključuje predavanja, prezentacije i diskusije, te zeključke sa seminara).

Na naše veliko zadovoljstvo, uspješna saradnja koju je Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu imao sa Švajcarskim uredom za saradnju i razvoj (SDC) u Bosni i Hercegovini i dalje se nastavlja i to u vidu realizacije projekta „Platforma Bosna i Hercegovina, faza II: doprinos ustavnoj reformi“. Implementacija projekta je predviđena u periodu od 01. jula 2006. do 31. decembra 2007. s osnovnim ciljem, kako je navedeno i u samom nazivu projekta, podrške procesu ustavnih reformi u BiH. U dogovoru sa Švajcarskim uredom za saradnju i razvoj (SDC) odlučeno je da Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu preuzme odgovornost za cjelokupnu organizaciju, implementaciju i administraciju projekta, pri čemu naročito ističemo i podravljamo ovaj način realizacije projekata u kojima je uloga domaćih partnera sve značajnija

Projekat je osmišljen kao druga faza već realizovanog projekta „Platforma Bosna i Hercegovina, faza I“ čiji cilj je bio senzibiliziranje široke bosanskohercegovačke javnosti putem deset okruglih stolova širom zemlje na temu „Budućnost ustava u BiH“, kao i putem debata mladih sa predstavnicima vlasti, te putem akademskih panel diskusija, izdavanja prilogu u nacionalnim novinama u vezi sa ustavnom debatom, financiranjem međunarodne istraživačke konferencije o ustavnoj reformi, podrškom lokalnog istraživačkog projekta iz ustavne oblasti i objavljivanjem lokalne publikacije o ustavnoj reformi. Kao rezultat je nastala široka, no još uvijek labava mreža aktera za ustavne reforme, koja je podržana iz svih slojeva društva.

1. održivo senzibiliziranje široke javnosti, kao trajan proces koji treba održati i učvrstiti;
2. podrška lokalnim akterima pri obradi ustavnih tema;
3. podrška stvaranju mreže aktera koji se bave ustavnim temama.

Konkretne aktivnosti projekta će biti održavanje panel-diskusija, radionica, prilozi studijama i ekspertizama i medijske akcije i to na slijedeći način:

1. Panel-dikusije na općinskoj i regionalnoj razini koje ce sprovoditi prije svega lokalne partnerske organizacije (organizaije mladihm, organizacije izbeglica pokreti civilnog društva itd.) u cijlu senzibiliziranja javnosti i iznošenje konkretnih prijedloga za izmjene ustava. Potrebno je da već prema temi i prema potrebi bude pozvan ekspert iz Švajcarske (političar/ka, naučnik/ca)

2. Radionice: Obrađivanje konkretnih tema koje se odnose na općine sa odabranim ekspertima u struci, predstavnicima civilnog društva na oćinskoj razini i predstavnicima općine. Rezultat: konkretni prijedlozi za izmjenu ustava o kojima treba dalje diskutirati na okruglim stolovima te ih osposobiti da dobiju većinu ( prekopolitičkih partija, parlamentarnih prdestavnika i općinskih udruženja). Već prema temi i ukoliko to bude neophodno treba biti pozvan neki internacionalni stručnjak da uzme učešće.

3. Studija i ekspertiza: Nalozi za pojašnjenje i izradu studije (trajanja 1 do 2 sedmice) loklanim institucijama na temu razvoja ustavne reforme, konkretne ključne teme iz ustavne reforme sa relacijom na općinu, priprema tema radinonice, uključivanje široke javnosti u reformu ustava (npr. Ustavni savjeti uključujuči mlade, civilno društvo, manjinske grupe itd.) Već prema temi potrebno je obezbijediti „backstopping“ neke švajcarske organizacije.

4. Medijske akcije: Medijska procjena panel-diskusija i radionica u formi neke informativne ili dokumentarne emisije. Radijski i TV-okrugli stolovi na odabranu temu. Prilozi diskusijama obajvljeni u novinama; Ova linija aktivnosti služi diseminaciji rezultata dialoga oa ustavnim promjenama u javnosti.

Iskustvo iz prve faze je pokazalo da se polazna situacija u ustavnoj debati može vrlo brzo promijeniti. Stoga se kao dobar pokazao do sada primjenjivani „kotrljajući“ plan. Ovakav se pristup treba zadržati u i fazi II. Iz tog razloga se aktivnosti i Outputs u ovome trenutku trabaju uopćeno definirati a tek u konkretnoj fazi implemantacije operacionalizirati.

Projekat „Platforma Bosna i Hercegovina, faza II“ neće se sprovoditi samostalno nego u suradnji sa drugim donatorskim organizacijama, te lokalnim i međunarodnim inicijativama.

Jačanje mreža sa različitim udrugama koje su zaiteresirane za pitanja ustava (pored ostalih oragnizacije civilnog društva, građanski pokreti, organizacijemladih, Think-Thank-organizacije, itd.)

Studija i ekspertiza:
Balkanska mreža istraživačkog novinarstva (BIRN BiH) je jedan od partnera projekta i odgovorna je za implementaciju projekta "Izvještavanje o ustavnim promjenama". Cilj ovog projekta je načiniti i distribuirati široj javnosti dvadeset detaljnih analiza i izvještaja o razvoju ustavne reforme, podržavajući dijalog između zajednica i jačanje organizacije građanskog društva.

Medijske akcije:
Medijska pokrivenost održanih radionica - Nezavisne novine i drugi bh. mediji (FTV, Hayat, TVSA, BHT). Elektronski bilten "Monitor ustavnih promjena" daje sedmični pregled izvještavanja štampanih medija o procesu ustavnih reformi u BiH, a uređuje se i izdaje u organizaciji Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu (distribucija biltena je kontinuelan proces, a trenutno se šalje na 183 e-mail adrese).

Prve dvije radionice održane su18. novembra 2006. god. u Sarajevu. Teme radionica su bile "Ustavne promjene u BiH i ljudska prava" i "Ustavne promjene i lokalna samouprava u BiH". (ovdje možete pogledati izvještaj)

Radionica "Evropska unija i ustavne promjene u funkciji lokalne zajednice u BiH" održana je 10. februara 2007. u Mostaru.

Aktivnosti Centra i partnera u projektu:

Organizacija	Aktivnosti
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu (glavni koordinator projekta)	·         Radionice:   1. Ustavne promjene i ljudska prava                        2. Ustavne promjene i lokalna samouprava                             3. Ustavne promjene i lokalni razvoj                               4. Evropska Unija i ustavne promjene u funkciji lokalnog razvoja u Bosni i Hercegovini   Na radionicama organizovanim u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru prisustvovalo je sveukupno 55 građana/ki BiH. Na ovim skupovima građani/ke su bili/e u prilici da čuju izlaganja stručnjaka po pitanju ustavne tematike. Na radionicama fokus se stavljao naročito na vezu ustava i ustavnih promjena sa pitanjima lokalne zajednice.   ·         Elektronski bilten „Monitor ustavnih promjena“ (sedmični pregled pisanja štampanih medija o ustavnim promjenama u BiH) koji se distribuira na 200 elektronskih adresa sedmično i izdaje se dvojezično (na bosanskom i engleskom).   ·         Prevod knjige Asima Mujkića „Mi, građani etnopolisa“ na engleski jezik – knjiga objašnjava socio-politički kontekst bosanskohercegovačkog društva. Knjiga prevedena na engleski je namijenjena predstavnicima međunarodne zajednice s ciljem boljeg razumijevanja realnosti u kojoj se nalazi bh. društvo.   ·         „Resursni centar za ustavne promjene“ – poseban odjel u okviru biblioteke Centra sa literaturom koja se odnosi na oblast ustava i ustavnog prava.   ·         Objavljivanje publikacije Zarija Seizovića „Konstitutivni narodi i ustavne promjene“ – u publikaciji se analizira princip „konstitutivnih naroda“ i njegovo yna;enje, a ujedno se daje i prijedlog mogućih izmjena Ustava BiH kako bi do izražaja došao građanin kao pojedinac, a ne isključivo kolektiv. Publikacija je objavljena na dva jezika – bosanskom i engleskom.   ·         Objavljivanje publikacije Bergin Kulenović „“Gender Equality“ and Constitutional Changes: Is It an Issue?“ – u publikaciji se analizira Ustav BiH iz perspektive ravnopravnosti polova. Publikacija je objavljena na dva jezika – bosanskom i engleskom.
Nezavisne novine	·         Organizovanje 10 javnih panel diskusija o ustavnim promjenama u slijedećim gradovima: Banja Luka, Brčko, Bihać, Drvar, Istočno Sarajevo, Prijedor, Mostar, Stolac, Foča i Sarajevo. Na pojedinačnim panel diskusijama je u prosjeku prisustvovalo oko 40 građana/ki.
ATV Banja Luka	·         Dokumentarni film o ustavnim promjenama u BiH
Savez izbjeglica i raseljenih lica BiH (SIRL BiH)	U okviru projekta „Ustavne promjene kroz redefiniciju koncepta implementacije Aneksa VII Opšteg mirovnog sporazuma za BiH“ sprovedene su slijedeće aktivnosti:   ·         Organizovanje 6 okruglih stolova u Sarajevu, Bosanskom Brodu, Banja Luci, Mostaru, Zvorniku i Drvaru, te tri dodatna lokalna sastanka u Foči, Stocu i Banja Luci. Teme okruglih stolova su pretežno imale fokus na pitanje neprovođenja Aneksa VII Dejtonskog sporazuma i uopšte pitanje odnosa ustavnih odredbi prema problematici sa kojom se suočavaju izbeglice i raseljena lica. Posebna pažnja je data problemu neformiranja Komisije za izbjegla i rasljena lica i Imovinskog fonda, a što je predviđeno Ustavom.  ·         Praćenje rada Parlamentarne skupštine u oblasti izbjeglica i raseljenih lica.
Balkanska mreža istraživačkog novinarstva (BIRN)	U okviru projekta „Izvještavanje o ustavnim promjenama“ objavljeni izvještaji:   ·         Bosna: Zastoj u procesu ustavnih reformi (25. januar 2007) ·         Bošnjaci povratnici žale se na loš tretman u bolnicama u RS (14. mart 2007) ·         Komentar: Bosni je dosta neuspjelih eksperimenata (29. mart 2007) ·         Vašingtonski ima za cilj obnoviti bosanske reforme (24. maj 2007) ·         Brčko ostavljeno po strani u bosanskim razgovorima ustavnim pregovorima (4. juli 2007) ·         Predsjednikova smrt iznosi na vidjelo nedostatke Ustava RS-a (20. decembar 2007) ·         Ocjenjivanje sudija (20. decembar 2007) ·         Građani BiH razmatraju novi ustav (20. decembar 2007) ·         Ustav pred sudom (20. decembar 2007) ·         Započinje nova runda ustavnih pregovora (20. decembar 2007)
Omladinska organizacija „Luna“, Rudo	U okviru projekta „Mladi u BiH i Ustav BiH“ slijedeće aktivnosti:   ·         Organizovano 5 panel diskusija u Bijeljini, Šekovićima, Trebinju, Rudom i Palama. Na panel diskusijama su pretežno prisustvovali mladi, predstavnici NVO koji su imali priliku da kažu svoj stav o ustavnim promjenama i eventualno daju prijedloge za dalje djelovanje po tom pitanju. ·         Organizovane 2 pres konferencije u Bijeljini s ciljem upoznavanja javnosti o projektu, ciljevima i aktivnostima projekta.
Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS)	U okviru projekta „Evropski pokret za evropski ustav“:   ·         Objavljena publikacija Sead S. Fetahagić i Saida Mustajbegović „Evropski pokret za evropski Ustav BiH“. U publikaciji se analizira postojeći Ustav BiH i istovremeno daje pregled postojećih prijedloga (domaćih i međunarodnih) za izmjene Ustava. ·         Organizovano 10 javnih debata povodom promocije publikacije u slijedećim gradovima: Tuzla, Bihać, Mostar, Ljubuški, Bijeljina, Doboj, Banja Luka, Brčko, Zenica i Sarajevo. Na debatama je prisustvovalo sveukupno 188 građana/ki (broj je varirao od grada do grada, npr. u Bihaću su prisustvovala 62 građanina/ke a u Ljubuškom 9). Debate su pokazale da građani/ke nisu još uvijek dovoljno upoznati/e sa ustavnim promjenama i njihovim značajem za život običnog/e građanina/ke.
Studentski eFM radio	U okviru projekta „Radio program o ustavnim promjenama“ emitovan:   ·         Serijal od 17 radio emisija posvećenih ustavnim promjenama pod nazivom „Iznad zakona“. Teme emisija:   1. emisija – Osnovno o ustavu 2. emisija – Ustav BiH 3. emisija – Ustav BiH – ustavne institucije 4. emisija – Ustav BiH – ljudska prava 5. emisija – Odnos ustava i lokalne zajednice 6. emisija – Ustav i građanin 7. emisija – Ustavne promjene kao proces I 8. emisija – Ustavne promjene kao proces II 9. emisija – Ustavne promjene i građanin 10. emisija – Ustavne promjene i lokalna zajednica 11. emisija – Ustavne promjene i ljudska prava 12. emisija – Ustavne promjene i Parlament BiH 13. emisija – Ustavne promjene i izbjegla i raseljena lica 14. emisija – Aprilski paket ustavnih promjena 15. emisija – Domaći prijedlozi promjene ustava 16. emisija – Međunarodna zajednica i promjena Ustava BiH 17. emisija – Budućnost ustavnih promjena u BiH                    Sve emisije su dostupne na http://efm.ba/iznadzakona Do polovine januara 2008. godine ukupno je bilo 16839 preslušavanja emisija preko internet stranice. Više od 50% slušatelja/ki je bilo iz Bosne i Hercegovine. Radio emisije su konceptualno zamišljene na način da objasne ključne termine vezane za ustav i ustavne promjene u BiH, te da na taj način predstave građanima/kama BiH tematiku ustavnih promjena na jednostavan način.
Omladinska informativna agencija (OIA)	U okviru projekta „Mladi i ustavne promjene – TV emisije“ emitovane:   ·         3 TV emisije „Niđe veze“ u okviru kojih su emitovana 3 video materijala o ustavnim promjenama i mišljenju mladih o tome. ·         27 četvorominutnih priloga „BE HA TE MLADI“ koji uključuju mišljenje mladih o ustavnim promjenama.
Udruženje Mladih pravnika u BiH	U okviru projekta „Uloga studenata i omladine u debati o ustavnim promjenama u BiH“ organizovanje okruglih stolova i javnih diskusija o ustavnim promjenama na kojima su učestvovali pretežno studenti univerziteta i mladi. Organizovano je 5 panel diskusija/debata sa mladima i studentima u Zenici, Banja Luci, Prijedoru, Brčkom i Mostaru. Sveukupno debatama je prisustvovalo oko 115 studenata i mladih iz ovih gradova. Zaključci doneseni na ovim debatama poslužili su za izradu prijedloga upućenih političarima BiH od strane mladih koji se odnose na promjene ustava BiH. Takođe, u sklopu projekta organizovan je završni okrugli sto u Parlamentarnoj skupštini BiH.

S namjerom da se podrži proces pomirenja u Daytonskom Trouglu (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija), projektom je predviđeno da tri grupe mladih vođa, budućih donosioca odluka iz sve tri zemlje učestvuju na tri seminara u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu. Svaki seminar će trajati pet dana i fokusirati se na teme pomirenja u regionu, konstruktivnog dijaloga s namjerom da se prevaziđe prošlost.

Centar za razvoj mira i demokratije iz Beograda, Hrvatski Helsinski komitet za ljudska prava i Centar za ljudska prava iz Sarajeva će kao partneri realizovati ovaj projekat.

Prvi seminar je održan kao što je predviđeno u Beogradu između 15 – 20 juna 2006. Centar za ljudska prava kao ko-ordinator projekta u Bosni i Hercegovini je okupio i poslao tim deset mladih političara iz više političkih stranaka i nekoliko ne-vladinih organizacija.

Seminar u Zagrebu se održao u martu 2007. Centar za ljudska prava organizovao odlazak 10 učesnika - predstavnika podmladaka političkih partija iz cijele BiH i nekoliko predavača:

MIRICO je FP6 projekat Evropske komisije koji je otpočeo u maju 2006. godine sastankom partnera u Bolzanu, Italija. Cilj projekta je analiza statusa ljudskih prava uključujući prava manjina i njihov uticaj na etničke konflikte. Analiza će uključiti cijeli ciklus konflikta, od faze neposredno prije početka konflikta, tok samog konflikta, do faza pomirenja i rekonstrukcije. Paralelno će se analizirati proces razvoja spoljne politike Evropske Unije i pomjeranja od reaktivnog menadžmenta krize do regionalne stabilizacije i asocijacije sa učlanjenjem u Evropsku Uniju. Uzimajući zapadni Balkan kao primjer, cilj je razviti koncept koji će izbalansirati individualna ljudska prava i grupna prava vezana za manjine i pokusati naći način da uzme u obzir etničku i kulturnu raznolikost u procesu rekonstrukcije stabilne države i civilnih, multi-etničkih društava. Projekat će s jedne strane proizvesti konceptualni okvir za zemlje u pitanju, a s druge strane prijedlog Evropskoj Uniji u slučaju etničkog konflikta da reaguje na koherentniji i efektniji način i da postane vidljiv učesnik na globalnoj sigurnosnoj sceni.

Sastanak u Beogradu održan je od 25-27. januara 2007. i to je bio prvi sastanak u okviru projekta. Na sastanku su razmatrani draftovi prvih nacionalnih izvještaja kao i izvještaja Evropske Unije i sintetički izvještaj.

Nerzuk Ćurak (FPN), Nermina Šarčić (FPN), Sead Turčalo (FPN) i Zarije Seizović (Univerzitet u Zenici).

Od 12-13. jula 2007.godine održana je konferencija u Bošnjačkom Institutu u Sarajevu. Na konferenciji su javnosti predstavljeni prvi nacionalni izvještaji kao i izvještaji Evropske Unije i sintetički izvještaj. Razmatrani su nacrti drugog izvještaja i dogovoren rok za njihove finalne verzije. Dogovoreno je da će se organizovati dodatna konferencija do kraja godine za profesore. Uspostavljena je saradnja sa Cordozo Pravnim fakultetom u New Yorku. Dogovoren je i datum za sljedecu konferenciju u Kelnu u februaru 2008 . Konferenciju su medijski propratili predstavnici medija (pratite ovaj link za članak objavljen na Sarajevo X: http://www.sarajevo-x.com/clanak/070712073)

Dino Abazović (FPN) i Zarije Seizović (Univerzitet u Zenici).

Treći BiH izvještaj pod naslovom "Reconstruction and Reconciliation in Bosnia: Human Rights and Human Wrongs in the State and Nation Building Processes" su pisali:

Asim Mujkić (FPN), Zarije Seizović (Univerzitet u Zenici) i Dino Abazović (FPN).

HUMSEC je FP6 projekat Evropske Komisije čiji cilj je doprinos boljem razumijevanju veze izmedju transnacionalnih terorističkih grupa i kriminalističkih organizacija na zapadnom Balkanu i njihove uloge u procesu izgradnje mira u regionu. Projekat je zvanično počeo u maju 2006. sastankom u Grazu, Austrija, na kojem su učestvovali svi članovi konzorcija, a predviđeno je da će projekat trajati tri godine. Projekat će uspostaviti mrežu naučnika koji rade na ovom polju i obogatiti dijalog između naučnika iz Evropske Unije i zapadnog Balkana. S izuzećem Makedonije, sve zemlje iz regiona učestvuju u ovom projektu.

Projekat predviđa nekoliko vrsta aktivnosti uključujući radionice, poslovne sastanke, ljetne akademije i godišnje konferencije te izradu web stranice i publikaciju više vrsta naučnih radova.

Centar je po planu projekta za 2006. godinu poslao jednog kandidata na ljetnu akademiju u Grazu izmedju 28. avgusta i 6. septembra na temu ljudske sigurnosti sa fokusom na vezu između transnacionalnih terorističkih i kriminalističkih organizacija na zapadnom Balkanu. Takođe, u skladu sa programom radne grupe angažovan je jedan kandidat koji je napisao naučni rad za prvu godišnju konferenciju koja se održala u Ljubljani u novembru 2006. godine.

Centar je učestvovao na radnom sastanku održanom u Bečićima, Crna Gora, od 26-28. aprila 2007. Cilj sastanka su bile pripreme za predstojeću konferenciju u Sarajevu (oktobar 2007.) i ljetnu akademiju u Grazu u julu 2007. U Bečićima su se razmatrale aplikacije radova koji ce biti predstavljeni na konferenciju u Sarajevu i na kraju su izabrani oni koji su zadovoljili kriterije. Amel Fako, zaposlen u Ambasadi SAD u Sarajevu je jedan od kandidata čiji je rad “ The Role of External actors in fight against trafficking in person in BiH ” predstavljen na konferenciji.

U julu 2007. održana je ljetna akademija u Grazu na koju je Centar za ljudska prava poslao dva predavača: Miroslav Zivanovic (Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu) i Drew Engel (Sud BiH, Odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal I korupciju).

Ovaj regionalni projekat realizuje se od 2002. godine. Partnerske organizacije iz jugoistočne Evrope koje su zajednički osmislile i sprovode projekat su: Beogradski centar za ljudska prava (Srbija), Hrvatski helsinški komitet za ljudska prava (Hrvatska), Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Akcija za ljudska prava (Crna Gora) i FORUM-Centar za strateško istrživanje i dokumentaciju (Makedonija) . Gro Hillestad-Thune, norveški konsultant za ljudska prava, je glavni međunarodni savetnik na projektu. Partneri na projektu sarađuju s drugim nacionalnim i međunarodnim organizacijama i institucijama koje su angažovane na sličnim projektima u regionu (Savetom Evrope, UNDP, UNHCHR, OEBS, vrhovnim sudovima i pravosudnim centrima).

Cilj projekta je da unapredi i obezbedi efikasniju obuku u oblasti ljudskih prava i poboljša korisnost prethodnih programa. Takođe, jednako važna je i mogućnost da se omogući susret učesnika iz regiona i ublaže postojeće predrasude.

Ciljna grupa i direktni korisnici projekta su pravnici iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije, organi uprave zaduženi za reformu pravosuđa u državama nastalim na teritoriji bivše Jugoslavije (zaposleni u ministarstvima pravde, lokalne samouprave, pravosudnim centrima, kancelarijama Ombudsmana, itd) i aktivnisti u nevladinim organizacijama. Učesnici pre svakog seminara dobijaju odgovarajuće prevedene meterijale (slučajeve pred Evropskim sudom za ljudska prava, odluke i preporuke nadzornih tela, knjige, itd).

•  Hapšenje, pritvor i izdržavanje kazne. Zabrana mučenja, nečovečnog i ponižavajućeg postupanja. Pravo na slobodu i bezbednost (osnovni kurs), Budva, Crna Gora, 14-16. septembar 2006.

•  Pravo na mirno uživanje imovine. Ekonomska, socijalna i kulturna prava. Korupcija (viši kurs), Skoplje, Makedonija, 19-21. oktobar 2006.

•  Prava ranjivih grupa. Porodično nasilje. Zaštita maloletnika. Trgovina ljudima (osnovni kurs), Beograd , Srbija, 1-3. mart 2007.

•  Pravo na pravično suđenje. Organizovani criminal. Ograničavanje i derogacija ljudskih prava (osnovni kurs), Sarajevo , Bosna i Hercegovina, 29-31. mart 2007.

Evaluacioni sastanak , Sarajevo , Bosna i Hercegovina, 13-14. april 2007.